Kako izrađujemo stranice požara

Svaka stranica je jedan požar određene površine od 2016. naovamo. Polazi od opsega opožarenog područja koji objavljuje javna služba (Copernicus u Europi i ostatku svijeta, službena tijela u Sjedinjenim Državama i Kanadi), dodaje mu toplinska žarišta koja su zabilježili NASA-ini sateliti VIIRS, ukršta ga s općinama države i izračunava kakvo je bilo vrijeme prema reanalizi ERA5.

Ništa od toga čovjek ne pregledava stranicu po stranicu: to su automatska pravila, ista za sve požare, koja ispravljamo kad nađemo pogreške. Brojke su satelitska mjerenja i mogu se razlikovati od službene statistike.

Opseg je obris opožarenog područja i iz njega proizlazi površina na stranici. Ovisno o regiji, dolazi iz različitog izvora:

• Europa, Magreb i Bliski istok: EFFIS (European Forest Fire Information System, Copernicus), koji opožareno područje ucrtava na satelitskim snimkama. Pokriva 43 države i nema ništa prije 2016.
• Ostatak svijeta (Latinska Amerika, Azija, Afrika i Oceanija): GWIS (Global Wildfire Information System, Copernicus). Njegovi se poligoni rekonstruiraju iz toplinskih žarišta MODIS-a i VIIRS-a, ne mjere se na snimci i stižu s kašnjenjem od oko 4 sata. Ako poligon sadrži dijelove udaljene tisućama kilometara, zadržavamo samo one koji su manje od 2 stupnja udaljeni od najvećeg.
• Sjedinjene Države: službeni opsezi u javnoj domeni. Za zaključene godine MTBS (Geološki zavod i Šumarska služba SAD-a), koji kasni godinu ili dvije; za godine koje MTBS još nema, WFIGS NIFC-a, s jednim opsegom po intervenciji.
• Kanada: NBAC iz CWFIS-a (kanadsko Ministarstvo prirodnih resursa) za zaključene godine i GWIS za tekuću sezonu.

Kontrolirana (propisana) paljenja koja MTBS, WFIGS ili NBAC tako označe nemaju stranicu: to nisu požari.

Stranicu imaju samo požari iznad praga površine koji određujemo za svaku državu (paises.min_ha) i koji nikad nije niži od 100 ha. Gdje opseg dolazi iz GWIS-a, prag je viši, od 200 do 5.000 ha ovisno o državi: u Amazoniji, Chacu ili afričkoj savani svake godine gore tisuće poljoprivrednih paljenja koja bi prešla europski prag i prekrila kartu mrljama koje nisu šumski požari.

Ako nekoj državi podignemo prag, stranice koje ostanu ispod njega uklanjaju se, osim onih kojima je vlastito ime dodijeljeno ručno. Manji požari ulaze u službene godišnje nizove svake države, ali ne i u popise ni u zbrojeve stranica.

Veliki požar može stići razlomljen na nekoliko poligona, kartiranih u različite dane. Spajamo ih u tri prolaza:

• Dva opsega su isti požar ako im se obuhvatni pravokutnici preklapaju barem 50 % manjega i ako im se datumi preklapaju uz toleranciju od 4 dana.
• Zatim se spajaju dvije grupe s datumima razmaknutima manje od 3 dana čije se geometrije dodiruju (na manje od oko 100 m), osim ako bi cjelina bila dulja od 75 km u bilo kojem smjeru: tako se požari koji se dodiruju preko cijelog kraja ne nižu u jedan jedini.
• Na kraju se ručno spajaju parovi opsega za koje mediji ili službeni registar kažu da su isti požar, iako su razdvojeni.

Ime stranice je ime općine u kojoj je požar počeo: one koja sadrži središte žarišta iz prvog preleta satelita (prva tri sata). Ako žarišta nema, uzima se općina koju EFFIS pridružuje najvećem opsegu, a ako ni nje nema, općina s najviše opožarenih hektara. Već objavljena stranica mijenja ime samo ako njezina općina više nije među pogođenima ili ako je nova gorjela ranije. Ako mediji ili službeni registar požaru daju drugo ime (Sierra de la Culebra, Park Fire), vrijedi to ime, a stare adrese preusmjeravaju na novu.

Polazni datumi su datumi opsega, koji su ponekad pomaknuti nekoliko dana. Ispravljamo ih toplinskim žarištima VIIRS, ali samo onima koja padaju unutar opsega ili na manje od 1 km od njega:

• Žarišta se traže do 7 dana prije početka i 7 dana nakon kraja opsega.
• Datumi se šire dan po dan unatrag i unaprijed sve dok nema praznina duljih od 2 dana bez žarišta, i nikad više od 7 dana izvan datuma opsega.
• Opsezi bez datuma kraja (MTBS i WFIGS) prate se žarištima unutar njih do 150 dana; požar završava s prvom prazninom duljom od 10 dana bez žarišta.

Kad žarišta pomaknu datume, stranica to navodi i daje i datume opsega. Usamljeno žarište nekog drugog požara koje padne unutar pravokutnika, ali izvan opsega, ništa ne mijenja.

Za brojke na stranici (broj žarišta, radijativna snaga ili FRP) brojimo samo žarišta satelita Suomi-NPP, s kojim je izrađena povijesna arhiva: od rujna 2026. primamo i NOAA-20 i NOAA-21, a zajedno su broj žarišta više nego udvostručili. Od 28. travnja do 2. lipnja 2026. Suomi-NPP nema podataka i to se razdoblje broji prema NOAA-20, koji nosi isti senzor u istoj orbiti. Sva tri satelita služe za datume i za procjenu je li požar još aktivan.

Stranica je aktivna ako ima žarišta u zadnjih 48 sati, a „gori” ako je zadnje žarište starije manje od 12 sati. Datum kraja je zadnji dan sa žarištima ili datum opsega: to nije službeno gašenje, koje navodimo samo kad ga objavi službeni registar.

Copernicusu treba nekoliko dana da objavi opseg. U međuvremenu, ako žarišta to opravdavaju, otvaramo privremenu stranicu:

• Žarišta iz zadnjih dana grupiraju se u ćelije od oko 5 km spojene sa susjednima, a grupa se prekida ako prođu više od 2 dana bez žarišta.
• Stranicu dobiva samo grupa s 8 žarišta i 400 MW zbrojene snage ili s 1,5 km² pod vatrom (različiti pikseli od 375 m, svaki oko 14 ha).
• Izvan Europe procijenjena površina mora uz to prijeći i prag države.
• Grupa koja je u bilo kojem smjeru dulja od pola stupnja ponovno se dijeli prema gustoći žarišta (u savani istodobno gore tisuće raštrkanih žarišta), a grupa koja prelazi granicu dijeli se po državama.

Površina privremene stranice je procjena (pikseli s vatrom puta 14 ha) i označena je s „≈”. Te stranice ne ulaze u ukupne zbrojeve. Kad stigne opseg, ista ga stranica preuzima i zadržava svoju adresu.

Plinske baklje, vulkani, željezare i rudnici daju toplinska žarišta cijele godine, a GWIS ih zna ucrtati kao požare od nekoliko stotina dana. Izdvajamo ih na dva načina:

• Stalne ćelije: ćelija od 0,02 stupnja (oko 2 km) stalni je izvor ako je u istoj godini imala vatru u 6 različitih mjeseci i 15 ili više dana, ili ako je FIRMS (NASA) njezina žarišta označio kao vulkan, stalni izvor na kopnu ili na moru tijekom 10 ili više dana.
• Opsezi GWIS-a: opseg je stalni izvor ako je polovica ili više njegovih žarišta VIIRS takve vrste ili pada u stalne ćelije, osim ako ima 500 ili više žarišta vegetacije daleko od svake stalne ćelije (pravi požar pokraj baklje). Bez žarišta odlučuju središnja ćelija i njezine susjede, ako opseg traje 30 ili više dana.

Opsezi stalnih izvora ne dobivaju stranicu, a na njima se ne otvaraju ni privremene stranice. Stranice uklonjene iz tog razloga vraćaju „410 Gone”: tako se zna da su postojale i zašto ih više nema.

Neke stranice nisu šumski požari, nego paljenja vegetacije koja se ponavljaju svake godine. Označavamo ih posebnom oznakom, na popisima se pojavljuju s njom i ne ulaze u ukupne zbrojeve, ljestvice ni popise najvećih požara:

• Trstik: paljenja trske u delti Dunava (Rumunjska i rajon Kilija u Ukrajini), s najmanje 80 % stranice u općinama delte.
• Pastirsko: pastirska paljenja (écobuage) u francuskim Pirenejima, od studenoga do travnja i bez zapisa u BDIFF-u, službenoj bazi šumskih požara Francuske.
• Queimada: zimska paljenja pašnjaka na sjeveru Portugala, od studenoga do travnja i bez zapisa u ICNF-u.
• Vrištine: paljenja vrijeska i planinskih pašnjaka u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj u sezoni paljenja, s manje od 25 % šume, manje od 1.500 ha i bez imena u medijima.
• Strnište: paljenja strništa ili pašnjaka u Ukrajini, samo prije invazije 24. veljače 2022., u veljači–travnju ili rujnu–studenome, s manje od 25 % šume i izvan zone isključenja Černobila.
• Propisano: kontrolirano paljenje u Sjedinjenim Državama ili Kanadi, kad to navodi sam izvor.

Vrištine, strnište i queimada naša su pretpostavka na temelju doba godine, terena i nepostojanja službenog zapisa, i stranica to tako i kaže. Ispod svakog zbroja napomena navodi koliko je stranica izostavljeno.

Svaki se opseg ukršta s najsitnijim administrativnim jedinicama koje imamo za državu (općine, freguesije, okruzi, distrikti). Za svaku jedinicu izračunavamo opožarene hektare unutar nje, koliki udio njezine površine to čini (najviše 100 %), prvi dan kad je vatra stigla i koliko je žarišta palo u nju. Mjerimo i udaljenost naselja (njegove točke u Wikidati) od opsega.

Na privremenim stranicama, bez opsega, raspodjela se radi prema pikselima s vatrom u svakoj jedinici.

Granice dolaze iz geoBoundaries, iz OCHA COD-AB, iz portugalskog CAOP-a ili iz OpenStreetMapa, ovisno o državi, i koriste se pojednostavljene. Zato se zbroj po općinama ne mora potpuno poklapati s opsegom: na obali, na granicama ili ondje gdje pojednostavljena granica odsiječe komad.

Gdje neko tijelo objavljuje svoje požare jedan po jedan, svaku stranicu uspoređujemo s tim zapisima:

• Zapis je kandidat ako je počeo između 5 dana prije početka stranice i njezina zadnjeg dana, a njegova početna točka pada unutar opsega ili na manje od oko 2 km od njega. Kod izvora bez koordinata njegova općina mora biti jedna od onih koje je stranica zahvatila.
• Zapisi manji od 5 ha ne računaju se, a svaki zapis pripada samo jednoj stranici: najbližoj po udaljenosti, datumu i površini.
• Ako više zapisa padne u isti opseg (kompleks požara), zbrajaju se.

Zatim uspoređujemo službenu površinu s površinom opsega:

• Podudarno: veća od dviju nije veća od 1,25 puta manje. Objavljuje se na stranici, u njezinim čestim pitanjima i u strukturiranim podacima.
• Blisko: do 3 puta. Objavljuje se kao „bliski zapisi”, uz zadršku i izvan čestih pitanja.
• Odbačeno: više od 3 puta. Ne objavljuje se; koristimo ga za provjeru kvalitete.

Kad zapis sadrži vrijeme otkrivanja ili datum gašenja, stranica ih navodi uz izvor. Zadnji dan sa žarištima ne zamjenjuje se službenim gašenjem: to nije isto.

Vrijeme za svaki požar dolazi iz Copernicusove reanalize ERA5 (ćelije od 0,25 stupnja, oko 25 km), koja pokriva cijeli svijet, na mjestu požara. Čitamo ga iz vlastite kopije arhive Open-Meteo. ERA5 se objavljuje s kašnjenjem od oko 5 dana: za najnovije požare koristimo model ECMWF IFS, a stranica ga označava kao privremen dok ne stigne reanaliza i podaci se ne preračunaju.

Tražimo podatke od 60 dana prije početka do 10 dana nakon kraja i čuvamo dnevnu tablicu do prve kiše od 1 mm ili više nakon požara. Iz dnevnih vrijednosti aproksimiraju se podnevne koje traži FWI: najviša temperatura minus 2,8 °C, najniža vlaga plus 10 postotnih bodova i 0,73 najjačeg vjetra.

FWI je kanadski indeks opasnosti od požara (Van Wagner, 1987), isti koji koristi EFFIS, sa svojim razredima. Faktori duljine dana idu po pojasevima geografske širine, kako bi na južnoj polutci godišnja doba bila na svom mjestu. Njegovi kodovi vlažnosti nose pamćenje od nekoliko tjedana: ako prije početka ima manje od 30 dana podataka, FWI se ne objavljuje.

„Dani bez kiše” su uzastopni dani s manje od 1 mm prije početka požara.

Najveći se požari provjeravaju u vijestima i službenim izvorima, počevši od onih s najvećom površinom. To rade asistenti umjetne inteligencije u dva koraka: jedan traži i sažima izvore, a drugi, zasebno, ponovno otvara svaki od njih i pokušava ga opovrgnuti.

• Stranica se objavljuje samo s najmanje dva izvora koja je potvrdio drugi korak, i to samo ono što je taj korak potvrdio.
• Površina koju navode mediji ili neko tijelo prikazuje se samo ako od satelitske ne odstupa više od 25 %: ako odstupa više, obično je riječ o dijelu požara.
• Druga imena požara navode se samo ako ih mediji doista koriste.

Izvori su na stranici povezani s datumom, kako bi ih svatko mogao provjeriti.

Svake noći jedan proces bez ljudske intervencije provjerava dosljednost svih stranica: da zbroj po općinama odgovara opsegu, da se datumi i broj dana slažu, da pravokutnik nije besmislen, da je općina podrijetla iz te države i među pogođenima te da središte ne pada na stalni izvor.

Ono što stranicu čini obmanjujućom (pogrešno mjesto, datumi ili izvor) jest pogreška: stranica ostaje otvorena s upozorenjem, ali nestaje iz tražilica, ljestvica, RSS-a i popisa najvećih požara. Ono što je praznina u podacima (nema žarišta, nepotpuno ukrštanje s općinama) ostaje kao upozorenje.

Ako vidite nešto što se ne slaže, svaka stranica ima obrazac „Nešto se ne slaže?”, a možete nam i pisati.

• Ovo nije hitna služba. Požar kojeg ovdje nema može postojati, a onaj koji je prikazan kao aktivan možda je već ugašen. U opasnosti nazovite lokalni broj za hitne slučajeve.
• Pragovi izostavljaju male požare, a izvan Europe prag je visok.
• Opsezi GWIS-a rekonstruiraju se iz žarišta: mogu spojiti susjedne požare ili preuveličati površinu, a u tekućoj se sezoni postupno nadograđuju.
• VIIRS ima piksele od 375 m i tri satelita zajedno prelete otprilike šest puta na dan: oblaci i dim skrivaju vatru, a kratak požar možda ne ostavi nijedno žarište.
• Toplinsko žarište nije potvrđeni požar: daju ga i poljoprivredna paljenja i industrija.
• Oznake paljenja razumne su pretpostavke, a ne službeni podatak.
• Usporedba sa službenim registrom može pogrešno upariti zapise kod kompleksa požara ili ondje gdje zapisi nemaju koordinate.
• Vrijeme se odnosi na ćeliju od oko 25 km, s aproksimiranim podnevnim vrijednostima: to nije vjetar koji je puhao na fronti požara.
• Opsega EFFIS-a nema prije 2016., a u nekim državama učitavanje povijesne arhive još nije dovršeno.

Izvori i njihove licence navedeni su u uvjetima korištenja; podatke koje izrađujemo možete ponovno koristiti putem API-ja.