Požar Manfran, siječanj 2022 Manfran, Firawa, Tokounou
Požar je počeo 17. siječnja 2022. na području Manfran, Gvineja, a sateliti su ga vidjeli kako gori 35 dana. Copernicusov svjetski sustav GWIS iz toplinskih je žarišta rekonstruirao opožareni perimetar od 40.177 hektara, raspoređen na 4 općine.
To je 3. najveći u regiji Faranah od 2016. (od 208 sa stranicom). Najveći u državi Gvineja u 2022., od 107.
Usporedi s…
- Opožarena površina
- 40.177ha
- GWIS perimetar (Copernicus)
- Trajanje
- 35dana
- 17. sij 2022. – 20. velj 2022.
- Pogođene općine
- 4
- potprefektura
- Počeo
- 17. sij
- 2022
- Toplinska žarišta
- 1.829
- u jednom žarištu: 195 MW
- Opasnost na početku
- 51
- Ekstremna · indeks FWI
- Prosječna dnevna snaga
- 647MW
- otkrivena snaga po danu, u prosjeku
Gdje je gorjelo
Kako se razvijao, iz dana u dan
Radijativna snaga otkrivena svakog dana, u megavatima, i broj žarišta. Magenta stupac označava dan najveće aktivnosti.
Uz kakvo je vrijeme gorjelo
Kad je počeo, nije kišilo (1 mm ili više) više od dva mjeseca.
Ovo je područje već gorjelo
89 % opsega preklapa se s ranijim požarima zabilježenim od 2016.: 20.484 ha 2016., 21.097 ha 2017., 10.496 ha 2018., 19.216 ha 2019., 21.535 ha 2020., 21.000 ha 2021.. Dio je gorio više puta pa godišnje brojke zajedno daju više od 35.643 ha koji su već izgorjeli.
- 19.537 ha Požar Manfran, siječanj 2017 ukupno 70.029 ha; navedeni hektari su oni zajednički s ovim požarom
- 14.205 ha Požar Manfran, siječanj 2021 ukupno 26.206 ha; navedeni hektari su oni zajednički s ovim požarom
- 13.155 ha Požar Manfran, siječanj 2019 ukupno 26.689 ha; navedeni hektari su oni zajednički s ovim požarom
- 9.825 ha Požar Firawa, siječanj 2016 ukupno 25.026 ha; navedeni hektari su oni zajednički s ovim požarom
- 8.656 ha Požar Manfran, siječanj 2020 ukupno 19.542 ha; navedeni hektari su oni zajednički s ovim požarom
- 6.108 ha Požar Firawa, siječanj 2020 ukupno 11.561 ha; navedeni hektari su oni zajednički s ovim požarom
- 3.934 ha Požar Manfran, siječanj 2016 ukupno 7.141 ha; navedeni hektari su oni zajednički s ovim požarom
- 3.208 ha Požar Tokounou, siječanj 2016 ukupno 9.728 ha; navedeni hektari su oni zajednički s ovim požarom
Koliko je velik?
Granica (Zagreb): geoBoundaries · OpenStreetMap, Wambacher · © OpenStreetMap contributors (ODbL 1.0).
Granica (Pariz): geoBoundaries · Institut national de l'information géographique et forestière (IGN-F) (Etalab Open License 2.0).
Granica (London): geoBoundaries · Office for National Statistics (Open Government Licence v3.0).
Granica (Madrid): geoBoundaries · Open Data ESRI, IGN Central Registry of Cartography Area (CC BY 4.0).
Uspoređuje se veličina, ne položaj: oba oblika su u istom mjerilu, sa sjeverom gore, centrirana jedan na drugome.
Što se dogodilo svakoj općini
-
Manfran ovdje je počeo29.902 ha stigao 17. sij34 %
-
6.202 ha stigao 20. sij17 %
-
4.329 ha stigao 19. sij3,8 %
-
0 ha stigao 19. sij0,0 %
Opožarena površina u svakoj općini, presijecanjem GWIS perimetra s administrativnim granicama. Udaljenost se mjeri od točke koja označava središte svakog područja do najbliže vatre: to što je ostala kilometar daleko ne znači da je stigla do kuća.
Ljudi i zgrade unutar opsega
GHSL 2020Unutar opsega bilo je oko 14 ha izgrađene površine i živjelo je oko 3.800 stanovnika (GHSL 2020, satelitska procjena).
Ovo je procjena u ćelijama od 100 m izrađena iz satelitskih snimaka i popisa stanovništva: ne znači da su izgorjele kuće ni da je bilo stradalih. Unutar opsega ima i područja koja nisu gorjela.
Izvor: Global Human Settlement Layer (GHS-BUILT-S i GHS-POP R2023A), Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije, © Europska unija, CC BY 4.0. Zbroj unutar opsega izračunao je WorldFires. human-settlement.emergency.copernicus.eu
Vrijeme iz dana u dan
Reanaliza ERA5 ECMWF-a na mjestu požara, referenca za prošlo vrijeme, i kanadski indeks opasnosti FWI, isti koji koristi Copernicus, koji WorldFires izračunava iz tih podataka. Sljedeći dani idu do prve kiše.
Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)
| Dan | Najviša | Najniža vlaga | Najjači udar | Kiša | Opasnost (FWI) |
|---|---|---|---|---|---|
| 17. sij | 35,1 °C | 16 % | 31 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 51 |
| 18. sij | 34,5 °C | 9 % | 32 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 50 |
| 19. sij | 34,5 °C | 11 % | 34 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 51 |
| 20. sij | 33,9 °C | 15 % | 32 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 51 |
| 21. sij | 33,5 °C | 11 % | 37 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 53 |
| 22. sij | 34,2 °C | 11 % | 35 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 52 |
| 23. sij | 34,0 °C | 12 % | 31 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 51 |
| 24. sij | 34,3 °C | 12 % | 32 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 54 |
| 25. sij | 33,6 °C | 11 % | 36 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 54 |
| 26. sij | 34,3 °C | 13 % | 31 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 52 |
| 27. sij | 33,6 °C | 20 % | 17 km/h | 0,0 mm | Vrlo visoka 43 |
| 28. sij | 34,9 °C | 24 % | 21 km/h | 0,0 mm | Vrlo visoka 42 |
| 29. sij | 35,8 °C | 17 % | 30 km/h | 0,0 mm | Vrlo visoka 45 |
| 30. sij | 36,3 °C | 9 % | 39 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 58 |
| 31. sij | 35,8 °C | 12 % | 33 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 53 |
| 1. velj | 33,6 °C | 14 % | 37 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 54 |
| 2. velj | 34,2 °C | 14 % | 32 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 52 |
| 3. velj | 34,5 °C | 12 % | 23 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 51 |
| 4. velj | 35,7 °C | 10 % | 27 km/h | 0,0 mm | Vrlo visoka 50 |
| 5. velj | 36,1 °C | 11 % | 22 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 51 |
| 6. velj | 36,2 °C | 10 % | 23 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 51 |
| 7. velj | 35,0 °C | 13 % | 28 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 51 |
| 8. velj | 34,4 °C | 13 % | 31 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 51 |
| 9. velj | 35,6 °C | 13 % | 32 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 53 |
| 10. velj | 36,2 °C | 9 % | 38 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 58 |
| 11. velj | 36,1 °C | 7 % | 32 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 54 |
| 12. velj | 34,8 °C | 8 % | 25 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 54 |
| 13. velj | 35,8 °C | 8 % | 27 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 53 |
| 14. velj | 35,8 °C | 9 % | 31 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 54 |
| 15. velj | 35,2 °C | 10 % | 31 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 54 |
| 16. velj | 36,6 °C | 12 % | 28 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 55 |
| 17. velj | 36,3 °C | 13 % | 23 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 54 |
| 18. velj | 35,5 °C | 20 % | 23 km/h | 0,0 mm | Vrlo visoka 48 |
| 19. velj | 35,9 °C | 17 % | 30 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 50 |
| 20. velj | 38,4 °C | 10 % | 25 km/h | 0,0 mm | Ekstremna 50 |
| 21. velj poslije | 35,4 °C | 26 % | 31 km/h | 0,6 mm | Vrlo visoka 42 |
| 22. velj poslije | 36,9 °C | 20 % | 26 km/h | 0,0 mm | Vrlo visoka 42 |
| 23. velj poslije | 36,4 °C | 26 % | 29 km/h | 0,0 mm | Vrlo visoka 43 |
| 24. velj poslije | 34,2 °C | 43 % | 29 km/h | 0,5 mm | Visoka 34 |
| 25. velj poslije | 34,2 °C | 39 % | 29 km/h | 0,1 mm | Visoka 34 |
| 26. velj poslije | 37,3 °C | 19 % | 31 km/h | 0,0 mm | Vrlo visoka 44 |
| 27. velj poslije | 37,4 °C | 17 % | 28 km/h | 0,0 mm | Vrlo visoka 48 |
| 28. velj poslije | 35,4 °C | 30 % | 32 km/h | 0,0 mm | Vrlo visoka 46 |
| 1. ožu poslije | 34,3 °C | 36 % | 24 km/h | 0,5 mm | Visoka 37 |
| 2. ožu poslije | 35,8 °C | 31 % | 29 km/h | 0,8 mm | Visoka 34 |
Prije i poslije, sa satelita
Povuci crtu da usporediš isti teren prije požara i poslije.
Ako je dan oblačan, promijeni datum: svaki satelit prolazi jednom dnevno. U lažnim bojama opožareno je smeđe ili crvenkasto.
Tablica detekcija · 1.829Svako satelitsko toplinsko žarište, jedno po jedno, s vremenom, satelitom, snagom i koordinatama.
| Datum i vrijeme | Satelit | FRP (MW) | Lat | Lon |
|---|
Drugi požari u okolici
- 25.026 haFirawasiječanj 2016 · 22 dana · 8 km daleko
- 26.206 haManfran17. siječnja 2021. · 18 dana · 9 km daleko
- 26.689 haManfransiječanj 2019 · 20 dana · 13 km daleko
- 18.717 haFirawaveljača 2026 · 19 dana · 13 km daleko
- 19.542 haManfran24. siječnja 2020. · 23 dana · 14 km daleko
- 72.176 haAlbadariah7. siječnja 2026. · 50 dana · 28 km daleko
Česta pitanja
- Koliko je trajao požar Manfran?
- Prema toplinskim žarištima koja su sateliti otkrili unutar perimetra, gorio je od 17. siječnja 2022. do 20. veljače 2022. (35 dana). Perimetar ga datira od 18. siječnja 2022. do 16. veljače 2022..
- Kolika je površina izgorjela?
- Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 40.177 hektara (401,8 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.
- Koje su općine gorjele?
- Požar je ušao u 4 općine: Manfran (29.902 ha, 34 %); Firawa (6.202 ha, 17 %); Tokounou (4.329 ha, 3,8 %); Gbangbadou (0 ha, 0,0 %).
- Kakvo je bilo vrijeme?
- Tijekom požara dosegnuto je 38,4 °C, najniža vlaga od 7 % i udari vjetra od 39 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 58, razred Ekstremna.
- Odakle su ovi podaci?
- Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Gvineja (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.
Gdje provjeriti
Satelitska detekcija nije službeno izvješće. Konačne brojke i stanje požara objavljuje služba za hitne situacije svake države.
Satelitska provjera
Povijest ove stranice Promjene površine, datuma, naziva, službene evidencije ili spojenih stranica, uspoređene svake noći od 24. listopada 2026..
Bez promjena od 24. listopada 2026..
Nešto ne štima na ovoj stranici?
Stranica nastaje iz satelitskih podataka i službenih evidencija i ponekad pogriješi: krivi datumi, krivo mjesto, dva požara spojena u jedan ili nešto što nije bio šumski požar. Ako ovaj požar poznajete izbliza — živite ondje, vidjeli ste ga, sudjelovali u gašenju ili o njemu izvještavali kao novinar —, recite nam što se stvarno dogodilo pa ćemo provjeriti.
Prijavi pogrešku
Kako to znamo
- Opseg: GWIS (Copernicus), rekonstruiran iz toplinskih žarišta, a ne izmjeren na snimci; na ovoj su stranici spojena 4 poligona.
- Datumi su usklađeni prema žarištima VIIRS unutar opsega, koji je navodio razdoblje od 18. siječnja 2022. do 16. veljače 2022.. 1.829 žarišta VIIRS sa satelita Suomi-NPP u tom razdoblju.
- Ovu stranicu nismo povezali ni s jednim službenim zapisom.
- Vrijeme: Copernicusova reanaliza ERA5 na mjestu požara, u ćelijama od oko 25 km.
- Izgrađena površina i stanovništvo potječu iz Global Human Settlement Layera JRC-a (razdoblje 2020, ćelije od 100 m), zbrojeni unutar opsega: procjena onoga što je ondje bilo, a ne popis štete.
Odakle su ovi podaci
Perimetar potječe iz Copernicusova Global Wildfire Information System (GWIS), koji ga rekonstruira iz toplinskih žarišta senzora MODIS i VIIRS i objavljuje pod licencom CC BY 4.0. Ne mjeri se na snimci kao u Europi, pa je riječ o procjeni. Toplinska žarišta potječu od senzora VIIRS na satelitima Suomi-NPP i NOAA-20, a distribuira ih NASA FIRMS s pikselom od 375 metara. Administrativne granice potječu iz geoBoundaries ADM3 (Creative Commons Attribution 3.0 Intergovernmental Organisations (CC BY 3.0 IGO)). Površinu po općini WorldFires izračunava presijecanjem perimetra s tim granicama, pa se može razlikovati od službenog podatka svake zemlje.