Preskoči na sadržaj
worldfires
hr
GN · Gvineja · →

Požar Manfran, siječanj 2017 Manfran, Albadariah, Firawa

Ugašen · zadnja detekcija 16. velj 2017. 14:48 UTC

Požar je počeo 19. siječnja 2017. na području Manfran, Gvineja, a sateliti su ga vidjeli kako gori 29 dana. Copernicusov svjetski sustav GWIS iz toplinskih je žarišta rekonstruirao opožareni perimetar od 70.029 hektara, raspoređen na 8 općina.

To je 2. najveći u regiji Faranah od 2016. (od 208 sa stranicom). Najveći u državi Gvineja u 2017., od 172.

Usporedi s…

Prijedlozi: Firawa · 2016Manfran · 2016Albadariah · 2016Albadariah · 2016

Opožarena površina
70.029ha
GWIS perimetar (Copernicus)
Trajanje
29dana
19. sij 2017. – 16. velj 2017.
Pogođene općine
8
potprefektura
Počeo
19. sij
2017
Toplinska žarišta
2.918
u jednom žarištu: 145 MW
Opasnost na početku
32
Visoka · indeks FWI
Prosječna dnevna snaga
1,2GW
otkrivena snaga po danu, u prosjeku

Gdje je gorjelo

ŽARIŠTA PO DANU 19. sij16. velj
16. velj 2017.

Kako se razvijao, iz dana u dan

21. sij 2017. · 6 MW · 4 22. sij 2017. · 102 MW · 18 23. sij 2017. · 167 MW · 22 24. sij 2017. · 1.125 MW · 104 25. sij 2017. · 466 MW · 68 26. sij 2017. · 349 MW · 37 27. sij 2017. · 593 MW · 50 28. sij 2017. · 645 MW · 57 29. sij 2017. · 1.911 MW · 137 30. sij 2017. · 1.083 MW · 91 31. sij 2017. · 450 MW · 51 1. velj 2017. · 153 MW · 21 2. velj 2017. · 359 MW · 43 3. velj 2017. · 2.928 MW · 275 4. velj 2017. · 3.908 MW · 369 5. velj 2017. · 6.630 MW · 444 6. velj 2017. · 1.805 MW · 236 7. velj 2017. · 6.354 MW · 422 8. velj 2017. · 2.604 MW · 277 9. velj 2017. · 1.029 MW · 118 10. velj 2017. · 33 MW · 5 11. velj 2017. · 106 MW · 14 12. velj 2017. · 17 MW · 2 13. velj 2017. · 26 MW · 4 14. velj 2017. · 55 MW · 10 15. velj 2017. · 76 MW · 15 16. velj 2017. · 518 MW · 24
21. sij 25. sij 29. sij 2. velj 5. velj 6. velj 10. velj 14. velj

Radijativna snaga otkrivena svakog dana, u megavatima, i broj žarišta. Magenta stupac označava dan najveće aktivnosti.

Uz kakvo je vrijeme gorjelo

37°najviša
40km/h · najjači udar
7%najniža vlaga

Kad je počeo, nije kišilo (1 mm ili više) 40 dana. Nakon požara došla je kiša: 1,1 mm 26. velj.

Ovo je područje već gorjelo

45 % opsega preklapa se s ranijim požarima zabilježenim od 2016.: 31.826 ha 2016..

Koliko je velik?

10 km
Izgorjela je gotovo jednaka površina kakvu ima Zagreb (700 km² prema 643 km²).

Granica (Zagreb): geoBoundaries · OpenStreetMap, Wambacher · © OpenStreetMap contributors (ODbL 1.0).

Uspoređuje se veličina, ne položaj: oba oblika su u istom mjerilu, sa sjeverom gore, centrirana jedan na drugome.

Što se dogodilo svakoj općini

  1. Manfran ovdje je počeo
    36.936 ha stigao 22. sij
    42 %
  2. Albadariah
    24.803 ha stigao 22. sij
    35 %
  3. Firawa
    6.893 ha stigao 25. sij
    19 %
  4. Soromaya
    1.019 ha stigao 27. sij
    0,6 %
  5. Douako
    456 ha stigao 24. sij
    0,2 %
  6. Tokounou
    279 ha stigao 21. sij
    0,2 %
  7. Sangardo
    52 ha stigao 26. sij
    0,0 %
  8. Banama
    35 ha stigao 3. velj
    0,1 %

Opožarena površina u svakoj općini, presijecanjem GWIS perimetra s administrativnim granicama. Udaljenost se mjeri od točke koja označava središte svakog područja do najbliže vatre: to što je ostala kilometar daleko ne znači da je stigla do kuća.

Ljudi i zgrade unutar opsega

GHSL 2015
Izgrađena površina24 ha
Stanovnici≈ 6.500

Unutar opsega bilo je oko 24 ha izgrađene površine i živjelo je oko 6.500 stanovnika (GHSL 2015, satelitska procjena).

Ovo je procjena u ćelijama od 100 m izrađena iz satelitskih snimaka i popisa stanovništva: ne znači da su izgorjele kuće ni da je bilo stradalih. Unutar opsega ima i područja koja nisu gorjela.

Izvor: Global Human Settlement Layer (GHS-BUILT-S i GHS-POP R2023A), Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije, © Europska unija, CC BY 4.0. Zbroj unutar opsega izračunao je WorldFires. human-settlement.emergency.copernicus.eu

Vrijeme iz dana u dan

Reanaliza ERA5 ECMWF-a na mjestu požara, referenca za prošlo vrijeme, i kanadski indeks opasnosti FWI, isti koji koristi Copernicus, koji WorldFires izračunava iz tih podataka. Sljedeći dani idu do prve kiše.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Dan Najviša Najniža vlaga Najjači udar Kiša Opasnost (FWI)
19. sij 35,4 °C 28 % 30 km/h 0,6 mm Visoka 32
20. sij 35,2 °C 32 % 29 km/h 0,5 mm Visoka 35
21. sij 35,0 °C 26 % 31 km/h 0,0 mm Visoka 35
22. sij 34,0 °C 19 % 26 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 42
23. sij 34,2 °C 16 % 28 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
24. sij 35,0 °C 19 % 20 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 42
25. sij 35,9 °C 15 % 23 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 42
26. sij 34,8 °C 22 % 19 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 40
27. sij 36,1 °C 11 % 28 km/h 0,0 mm Ekstremna 50
28. sij 36,0 °C 10 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 50
29. sij 36,0 °C 10 % 31 km/h 0,0 mm Ekstremna 51
30. sij 36,6 °C 9 % 22 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
31. sij 36,8 °C 20 % 24 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
1. velj 35,8 °C 21 % 25 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 45
2. velj 34,4 °C 14 % 30 km/h 0,1 mm Vrlo visoka 48
3. velj 34,7 °C 11 % 34 km/h 0,0 mm Ekstremna 50
4. velj 35,6 °C 10 % 34 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
5. velj 35,4 °C 9 % 35 km/h 0,0 mm Ekstremna 54
6. velj 35,5 °C 10 % 37 km/h 0,0 mm Ekstremna 53
7. velj 36,3 °C 9 % 40 km/h 0,0 mm Ekstremna 56
8. velj 36,2 °C 10 % 32 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
9. velj 36,9 °C 7 % 27 km/h 0,0 mm Ekstremna 51
10. velj 35,6 °C 17 % 23 km/h 0,0 mm Ekstremna 51
11. velj 36,9 °C 22 % 29 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 50
12. velj 37,1 °C 24 % 34 km/h 0,1 mm Vrlo visoka 46
13. velj 33,8 °C 36 % 31 km/h 2,7 mm Umjerena 13
14. velj 36,3 °C 26 % 23 km/h 0,0 mm Visoka 32
15. velj 37,4 °C 23 % 24 km/h 0,0 mm Visoka 36
16. velj 35,6 °C 26 % 31 km/h 0,1 mm Vrlo visoka 40
17. velj poslije 37,1 °C 26 % 34 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 42
18. velj poslije 37,0 °C 16 % 36 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
19. velj poslije 36,0 °C 22 % 22 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 45
20. velj poslije 36,8 °C 18 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
21. velj poslije 35,1 °C 28 % 27 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 42
22. velj poslije 35,5 °C 24 % 28 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 42
23. velj poslije 35,7 °C 30 % 31 km/h 0,7 mm Visoka 33
24. velj poslije 36,0 °C 32 % 28 km/h 0,6 mm Visoka 32
25. velj poslije 35,5 °C 31 % 29 km/h 0,0 mm Visoka 33
26. velj poslije 36,0 °C 35 % 35 km/h 1,1 mm Visoka 32

Prije i poslije, sa satelita

Povuci crtu da usporediš isti teren prije požara i poslije.

Prije · 12. sij 2017.
Poslije · 23. velj 2017.

Ako je dan oblačan, promijeni datum: svaki satelit prolazi jednom dnevno. U lažnim bojama opožareno je smeđe ili crvenkasto.

Tablica detekcija · 2.918Svako satelitsko toplinsko žarište, jedno po jedno, s vremenom, satelitom, snagom i koordinatama.
⬇ Preuzmi CSV Vremena u UTC. Svaka detekcija je piksel od 375 m: veliki požar daje stotine po prolazu.
Datum i vrijemeSatelitFRP (MW)LatLon

Drugi požari u okolici

Svi požari: Gvineja ›

Česta pitanja

Koliko je trajao požar Manfran?
Prema toplinskim žarištima koja su sateliti otkrili unutar perimetra, gorio je od 19. siječnja 2017. do 16. veljače 2017. (29 dana). Perimetar ga datira od 26. siječnja 2017. do 10. veljače 2017..
Kolika je površina izgorjela?
Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 70.029 hektara (700,3 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.
Koje su općine gorjele?
Požar je ušao u 8 općina: Manfran (36.936 ha, 42 %); Albadariah (24.803 ha, 35 %); Firawa (6.893 ha, 19 %); Soromaya (1.019 ha, 0,6 %); Douako (456 ha, 0,2 %); Tokounou (279 ha, 0,2 %); Sangardo (52 ha, 0,0 %); Banama (35 ha, 0,1 %).
Kakvo je bilo vrijeme?
Tijekom požara dosegnuto je 37,4 °C, najniža vlaga od 7 % i udari vjetra od 40 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 56, razred Ekstremna.
Odakle su ovi podaci?
Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Gvineja (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.

Gdje provjeriti

Satelitska detekcija nije službeno izvješće. Konačne brojke i stanje požara objavljuje služba za hitne situacije svake države.

Satelitska provjera

Povijest ove stranice · 2 Promjene površine, datuma, naziva, službene evidencije ili spojenih stranica, uspoređene svake noći od 24. listopada 2026..
  1. Posljednji dan s vatrom: 10. veljače 2017. → 16. veljače 2017..
  2. Datum početka: 26. siječnja 2017. → 19. siječnja 2017..

RSS Promjene ove stranice

Nešto ne štima na ovoj stranici?

Stranica nastaje iz satelitskih podataka i službenih evidencija i ponekad pogriješi: krivi datumi, krivo mjesto, dva požara spojena u jedan ili nešto što nije bio šumski požar. Ako ovaj požar poznajete izbliza — živite ondje, vidjeli ste ga, sudjelovali u gašenju ili o njemu izvještavali kao novinar —, recite nam što se stvarno dogodilo pa ćemo provjeriti.

Prijavi pogrešku
Što mislite da nije točno?

Vašu e-poštu koristit ćemo samo za odgovor na ovu prijavu. Privatnost.

Kako to znamo
  • Opseg: GWIS (Copernicus), rekonstruiran iz toplinskih žarišta, a ne izmjeren na snimci; na ovoj je stranici spojeno 5 poligona.
  • Datumi su usklađeni prema žarištima VIIRS unutar opsega, koji je navodio razdoblje od 26. siječnja 2017. do 10. veljače 2017.. 2.918 žarišta VIIRS sa satelita Suomi-NPP u tom razdoblju.
  • Ovu stranicu nismo povezali ni s jednim službenim zapisom.
  • Vrijeme: Copernicusova reanaliza ERA5 na mjestu požara, u ćelijama od oko 25 km.
  • Izgrađena površina i stanovništvo potječu iz Global Human Settlement Layera JRC-a (razdoblje 2015, ćelije od 100 m), zbrojeni unutar opsega: procjena onoga što je ondje bilo, a ne popis štete.

Kako izrađujemo stranice požara: metodologija ›

Odakle su ovi podaci

Perimetar potječe iz Copernicusova Global Wildfire Information System (GWIS), koji ga rekonstruira iz toplinskih žarišta senzora MODIS i VIIRS i objavljuje pod licencom CC BY 4.0. Ne mjeri se na snimci kao u Europi, pa je riječ o procjeni. Toplinska žarišta potječu od senzora VIIRS na satelitima Suomi-NPP i NOAA-20, a distribuira ih NASA FIRMS s pikselom od 375 metara. Administrativne granice potječu iz geoBoundaries ADM3 (Creative Commons Attribution 3.0 Intergovernmental Organisations (CC BY 3.0 IGO)). Površinu po općini WorldFires izračunava presijecanjem perimetra s tim granicama, pa se može razlikovati od službenog podatka svake zemlje.