Koliko je trajao požar Mlele?

GWIS (Copernicus) ga datira između 11. lipnja 2017. i 17. lipnja 2017.: 7 dana od prvog do posljednjeg toplinskog žarišta perimetra.

Kolika je površina izgorjela?

Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 3.015 hektara (30,2 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.

Koje su općine gorjele?

Požar je ušao samo u Mlele (3.040 ha, 0,1 %).

Kakvo je bilo vrijeme?

Tijekom požara dosegnuto je 28,2 °C, najniža vlaga od 38 % i udari vjetra od 38 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 26, razred Visoka.

TZ · Tanzanija · 2017-06-11 → 2017-06-17

Požar Mlele, 11. lipnja 2017. Mlele

Q: Odakle su ovi podaci?

Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Tanzanija (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.

Ugašen · zadnja detekcija 17. lip 2017. 11:52 UTC

Požar je počeo 11. lipnja 2017. na području Mlele, Tanzanija, a sateliti su ga vidjeli kako gori 7 dana. Copernicusov svjetski sustav GWIS iz toplinskih je žarišta rekonstruirao opožareni perimetar od 3.015 hektara, raspoređen na jednu općinu.

To je 268. najveći u regiji Katavi od 2016. (od 271 sa stranicom). 104. u državi Tanzanija u 2017., od 104.

Snaga koju je satelit izmjerio je niska (11,1 MW u najjačem žarištu), tipičnija za paljenje trave ili strništa, ili za prizemni požar koji sporo napreduje, nego za veliki šumski požar s visokim plamenom.

Usporedi s…

Prijedlozi: Mlele · 2016 Mlele · 2016 Mlele · 2025 Mlele · 2017

Opožarena površina: 3.015ha; GWIS perimetar (Copernicus)
Trajanje: 7dana; 11. lip 2017. – 17. lip 2017.
Pogođene općine: 1; okruga
Počeo: 11. lip; 2017
Toplinska žarišta: 61; u jednom žarištu: 11 MW
Opasnost na početku: 24; Visoka · indeks FWI
Prosječna dnevna snaga: 39MW; otkrivena snaga po danu, u prosjeku

ŽARIŠTA PO DANU 11. lip17. lip

Prikaži razvoj 17. lip 2017.

Kako se razvijao, iz dana u dan

11. lip 12. lip 13. lip 14. lip 15. lip 16. lip 17. lip

Radijativna snaga otkrivena svakog dana, u megavatima, i broj žarišta. Magenta stupac označava dan najveće aktivnosti.

Uz kakvo je vrijeme gorjelo

28°najviša

38km/h · najjači udar

38%najniža vlaga

Kad je počeo, nije kišilo (1 mm ili više) 28 dana.

Ovo je područje već gorjelo

56 % opsega preklapa se s ranijim požarima zabilježenim od 2016.: 1.703 ha 2016..

Koliko je velik?

Izgorjelo je 4,7 % površine koju ima Zagreb (30 km² prema 643 km²).

Granica (Zagreb): geoBoundaries · OpenStreetMap, Wambacher · © OpenStreetMap contributors (ODbL 1.0).

Uspoređuje se veličina, ne položaj: oba oblika su u istom mjerilu, sa sjeverom gore, centrirana jedan na drugome.

Što se dogodilo svakoj općini

Mlele ovdje je počeo

3.040 ha stigao 11. lip

0,1 %

Opožarena površina u svakoj općini, presijecanjem GWIS perimetra s administrativnim granicama. Udaljenost se mjeri od točke koja označava središte svakog područja do najbliže vatre: to što je ostala kilometar daleko ne znači da je stigla do kuća.

Ljudi i zgrade unutar opsega

GHSL 2015

Izgrađena površina< 0,1 ha

Stanovnici< 20

Unutar opsega nije bilo primjetne izgrađene površine i gotovo nitko nije živio (GHSL 2015, satelitska procjena).

Ovo je procjena u ćelijama od 100 m izrađena iz satelitskih snimaka i popisa stanovništva: ne znači da su izgorjele kuće ni da je bilo stradalih. Unutar opsega ima i područja koja nisu gorjela.

Izvor: Global Human Settlement Layer (GHS-BUILT-S i GHS-POP R2023A), Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije, © Europska unija, CC BY 4.0. Zbroj unutar opsega izračunao je WorldFires. human-settlement.emergency.copernicus.eu

Vrijeme iz dana u dan

Reanaliza ERA5 ECMWF-a na mjestu požara, referenca za prošlo vrijeme, i kanadski indeks opasnosti FWI, isti koji koristi Copernicus, koji WorldFires izračunava iz tih podataka. Sljedeći dani idu do prve kiše.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Dan	Najviša	Najniža vlaga	Najjači udar	Opasnost (FWI)
11. lip	27,1 °C	38 %	37 km/h	Visoka 24
12. lip	27,2 °C	43 %	37 km/h	Visoka 24
13. lip	27,2 °C	46 %	38 km/h	Visoka 24
14. lip	27,7 °C	41 %	36 km/h	Visoka 25
15. lip	28,2 °C	38 %	34 km/h	Visoka 25
16. lip	27,8 °C	41 %	36 km/h	Visoka 25
17. lip	27,4 °C	44 %	37 km/h	Visoka 26
18. lip poslije	27,5 °C	41 %	38 km/h	Visoka 28
19. lip poslije	27,8 °C	40 %	35 km/h	Visoka 27
20. lip poslije	27,0 °C	43 %	36 km/h	Visoka 27
21. lip poslije	26,5 °C	41 %	40 km/h	Visoka 29
22. lip poslije	27,2 °C	42 %	38 km/h	Visoka 29
23. lip poslije	27,5 °C	42 %	35 km/h	Visoka 28
24. lip poslije	27,0 °C	38 %	37 km/h	Visoka 29
25. lip poslije	27,3 °C	42 %	34 km/h	Visoka 28
26. lip poslije	27,2 °C	43 %	38 km/h	Visoka 30
27. lip poslije	26,5 °C	43 %	39 km/h	Visoka 29

Prije i poslije, sa satelita

Povuci crtu da usporediš isti teren prije požara i poslije.

↔

Prije · 4. lip 2017.

Poslije · 24. lip 2017.

Prije Poslije

Ako je dan oblačan, promijeni datum: svaki satelit prolazi jednom dnevno. U lažnim bojama opožareno je smeđe ili crvenkasto.

Tablica detekcija · 61Svako satelitsko toplinsko žarište, jedno po jedno, s vremenom, satelitom, snagom i koordinatama.

⬇ Preuzmi CSV Vremena u UTC. Svaka detekcija je piksel od 375 m: veliki požar daje stotine po prolazu.

Datum i vrijeme	Satelit	FRP (MW)	Lat	Lon

Drugi požari u okolici

Svi požari: Tanzanija ›

Česta pitanja

Koliko je trajao požar Mlele?: GWIS (Copernicus) ga datira između 11. lipnja 2017. i 17. lipnja 2017.: 7 dana od prvog do posljednjeg toplinskog žarišta perimetra.
Kolika je površina izgorjela?: Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 3.015 hektara (30,2 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.
Koje su općine gorjele?: Požar je ušao samo u Mlele (3.040 ha, 0,1 %).
Kakvo je bilo vrijeme?: Tijekom požara dosegnuto je 28,2 °C, najniža vlaga od 38 % i udari vjetra od 38 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 26, razred Visoka.
Odakle su ovi podaci?: Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Tanzanija (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.

Gdje provjeriti

Satelitska detekcija nije službeno izvješće. Konačne brojke i stanje požara objavljuje služba za hitne situacije svake države.

Hitne službe: 112 · Broj za hitne slučajeve i službena upozorenja ›

Satelitska provjera

NASA FIRMS ↗
GWIS · Copernicus ↗

Povijest ove stranice Promjene površine, datuma, naziva, službene evidencije ili spojenih stranica, uspoređene svake noći od 24. listopada 2026..

Bez promjena od 24. listopada 2026..

RSS Promjene ove stranice

Nešto ne štima na ovoj stranici?

Stranica nastaje iz satelitskih podataka i službenih evidencija i ponekad pogriješi: krivi datumi, krivo mjesto, dva požara spojena u jedan ili nešto što nije bio šumski požar. Ako ovaj požar poznajete izbliza — živite ondje, vidjeli ste ga, sudjelovali u gašenju ili o njemu izvještavali kao novinar —, recite nam što se stvarno dogodilo pa ćemo provjeriti.

Prijavi pogrešku

Što mislite da nije točno?

Datumi ili trajanje Mjesto ili naselja Površina Naziv Nije bio šumski požar Isti je kao na drugoj stranici Nešto drugo

Što se stvarno dogodilo?

Vaša veza s požarom (neobavezno) E-pošta (neobavezno)

Vašu e-poštu koristit ćemo samo za odgovor na ovu prijavu. Privatnost. Ovo nije hitna služba: ako sada gori, nazovite 112.

Kako to znamo

Opseg: GWIS (Copernicus), rekonstruiran iz toplinskih žarišta, a ne izmjeren na snimci.
Datumi iz opsega: žarišta VIIRS unutar njega nisu ih promijenila. 61 žarište VIIRS sa satelita Suomi-NPP u tom razdoblju.
Ovu stranicu nismo povezali ni s jednim službenim zapisom.
Vrijeme: Copernicusova reanaliza ERA5 na mjestu požara, u ćelijama od oko 25 km.
Izgrađena površina i stanovništvo potječu iz Global Human Settlement Layera JRC-a (razdoblje 2015, ćelije od 100 m), zbrojeni unutar opsega: procjena onoga što je ondje bilo, a ne popis štete.

Kako izrađujemo stranice požara: metodologija ›

Odakle su ovi podaci

Perimetar potječe iz Copernicusova Global Wildfire Information System (GWIS), koji ga rekonstruira iz toplinskih žarišta senzora MODIS i VIIRS i objavljuje pod licencom CC BY 4.0. Ne mjeri se na snimci kao u Europi, pa je riječ o procjeni. Toplinska žarišta potječu od senzora VIIRS na satelitima Suomi-NPP i NOAA-20, a distribuira ih NASA FIRMS s pikselom od 375 metara. Administrativne granice potječu iz geoBoundaries ADM2 (Creative Commons Attribution 3.0 Intergovernmental Organisations (CC BY 3.0 IGO)). Površinu po općini WorldFires izračunava presijecanjem perimetra s tim granicama, pa se može razlikovati od službenog podatka svake zemlje.

Gdje je gorjelo