Koliko je trajao požar Mlele?

GWIS (Copernicus) ga datira između 29. lipnja 2016. i 5. srpnja 2016.: 7 dana od prvog do posljednjeg toplinskog žarišta perimetra.

Kolika je površina izgorjela?

Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 3.133 hektara (31,3 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.

Koje su općine gorjele?

Požar je ušao samo u Mlele (3.159 ha, 0,1 %).

Kakvo je bilo vrijeme?

Tijekom požara dosegnuto je 28,6 °C, najniža vlaga od 34 % i udari vjetra od 41 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 30, razred Visoka.

TZ · Tanzanija · 2016-06-29 → 2016-07-05

Požar Mlele, 29. lipnja 2016. Mlele

Q: Odakle su ovi podaci?

Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Tanzanija (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.

Ugašen · zadnja detekcija 5. srp 2016. 11:59 UTC

Požar je počeo 29. lipnja 2016. na području Mlele, Tanzanija, a sateliti su ga vidjeli kako gori 7 dana. Copernicusov svjetski sustav GWIS iz toplinskih je žarišta rekonstruirao opožareni perimetar od 3.133 hektara, raspoređen na jednu općinu.

To je 251. najveći u regiji Katavi od 2016. (od 271 sa stranicom). 143. u državi Tanzanija u 2016., od 160.

Snaga koju je satelit izmjerio je niska (11,6 MW u najjačem žarištu), tipičnija za paljenje trave ili strništa, ili za prizemni požar koji sporo napreduje, nego za veliki šumski požar s visokim plamenom.

Usporedi s…

Prijedlozi: Mlele · 2016 Mlele · 2025 Mlele · 2017 Mlele · 2022

Opožarena površina: 3.133ha; GWIS perimetar (Copernicus)
Trajanje: 7dana; 29. lip 2016. – 5. srp 2016.
Pogođene općine: 1; okruga
Počeo: 29. lip; 2016
Toplinska žarišta: 75; u jednom žarištu: 12 MW
Opasnost na početku: 27; Visoka · indeks FWI
Prosječna dnevna snaga: 34MW; otkrivena snaga po danu, u prosjeku

ŽARIŠTA PO DANU 29. lip5. srp

Prikaži razvoj 5. srp 2016.

Kako se razvijao, iz dana u dan

29. lip 30. lip 1. srp 2. srp 3. srp 4. srp 5. srp

Radijativna snaga otkrivena svakog dana, u megavatima, i broj žarišta. Magenta stupac označava dan najveće aktivnosti.

Uz kakvo je vrijeme gorjelo

29°najviša

41km/h · najjači udar

34%najniža vlaga

Kad je počeo, nije kišilo (1 mm ili više) 55 dana.

Ovo je područje već gorjelo

Od 2016., kada počinje satelitski zapis, nema ranijeg opsega koji se preklapa s ovim požarom.

Koliko je velik?

Izgorjelo je 4,9 % površine koju ima Zagreb (31 km² prema 643 km²).

Granica (Zagreb): geoBoundaries · OpenStreetMap, Wambacher · © OpenStreetMap contributors (ODbL 1.0).

Uspoređuje se veličina, ne položaj: oba oblika su u istom mjerilu, sa sjeverom gore, centrirana jedan na drugome.

Što se dogodilo svakoj općini

Mlele ovdje je počeo

3.159 ha stigao 29. lip

0,1 %

Opožarena površina u svakoj općini, presijecanjem GWIS perimetra s administrativnim granicama. Udaljenost se mjeri od točke koja označava središte svakog područja do najbliže vatre: to što je ostala kilometar daleko ne znači da je stigla do kuća.

Ljudi i zgrade unutar opsega

GHSL 2015

Izgrađena površina< 0,1 ha

Stanovnici< 20

Unutar opsega nije bilo primjetne izgrađene površine i gotovo nitko nije živio (GHSL 2015, satelitska procjena).

Ovo je procjena u ćelijama od 100 m izrađena iz satelitskih snimaka i popisa stanovništva: ne znači da su izgorjele kuće ni da je bilo stradalih. Unutar opsega ima i područja koja nisu gorjela.

Izvor: Global Human Settlement Layer (GHS-BUILT-S i GHS-POP R2023A), Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije, © Europska unija, CC BY 4.0. Zbroj unutar opsega izračunao je WorldFires. human-settlement.emergency.copernicus.eu

Vrijeme iz dana u dan

Reanaliza ERA5 ECMWF-a na mjestu požara, referenca za prošlo vrijeme, i kanadski indeks opasnosti FWI, isti koji koristi Copernicus, koji WorldFires izračunava iz tih podataka. Sljedeći dani idu do prve kiše.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Dan	Najviša	Najniža vlaga	Najjači udar	Opasnost (FWI)
29. lip	26,4 °C	37 %	31 km/h	Visoka 27
30. lip	26,9 °C	34 %	30 km/h	Visoka 27
1. srp	27,6 °C	36 %	28 km/h	Visoka 26
2. srp	28,6 °C	38 %	28 km/h	Visoka 26
3. srp	26,6 °C	40 %	36 km/h	Visoka 30
4. srp	24,8 °C	44 %	41 km/h	Visoka 30
5. srp	25,2 °C	42 %	37 km/h	Visoka 29
6. srp poslije	26,5 °C	41 %	30 km/h	Visoka 26
7. srp poslije	26,7 °C	43 %	36 km/h	Visoka 30
8. srp poslije	26,0 °C	42 %	40 km/h	Visoka 31
9. srp poslije	25,5 °C	41 %	41 km/h	Visoka 32
10. srp poslije	25,2 °C	44 %	41 km/h	Visoka 31
11. srp poslije	24,4 °C	42 %	42 km/h	Visoka 32
12. srp poslije	25,1 °C	42 %	37 km/h	Visoka 30
13. srp poslije	25,2 °C	41 %	37 km/h	Visoka 30
14. srp poslije	25,5 °C	44 %	38 km/h	Visoka 30
15. srp poslije	26,0 °C	43 %	35 km/h	Visoka 29

Prije i poslije, sa satelita

Povuci crtu da usporediš isti teren prije požara i poslije.

↔

Prije · 22. lip 2016.

Poslije · 12. srp 2016.

Prije Poslije

Ako je dan oblačan, promijeni datum: svaki satelit prolazi jednom dnevno. U lažnim bojama opožareno je smeđe ili crvenkasto.

Tablica detekcija · 75Svako satelitsko toplinsko žarište, jedno po jedno, s vremenom, satelitom, snagom i koordinatama.

⬇ Preuzmi CSV Vremena u UTC. Svaka detekcija je piksel od 375 m: veliki požar daje stotine po prolazu.

Datum i vrijeme	Satelit	FRP (MW)	Lat	Lon

Drugi požari u okolici

Svi požari: Tanzanija ›

Česta pitanja

Koliko je trajao požar Mlele?: GWIS (Copernicus) ga datira između 29. lipnja 2016. i 5. srpnja 2016.: 7 dana od prvog do posljednjeg toplinskog žarišta perimetra.
Kolika je površina izgorjela?: Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 3.133 hektara (31,3 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.
Koje su općine gorjele?: Požar je ušao samo u Mlele (3.159 ha, 0,1 %).
Kakvo je bilo vrijeme?: Tijekom požara dosegnuto je 28,6 °C, najniža vlaga od 34 % i udari vjetra od 41 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 30, razred Visoka.
Odakle su ovi podaci?: Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Tanzanija (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.

Gdje provjeriti

Satelitska detekcija nije službeno izvješće. Konačne brojke i stanje požara objavljuje služba za hitne situacije svake države.

Hitne službe: 112 · Broj za hitne slučajeve i službena upozorenja ›

Satelitska provjera

NASA FIRMS ↗
GWIS · Copernicus ↗

Povijest ove stranice Promjene površine, datuma, naziva, službene evidencije ili spojenih stranica, uspoređene svake noći od 24. listopada 2026..

Bez promjena od 24. listopada 2026..

RSS Promjene ove stranice

Nešto ne štima na ovoj stranici?

Stranica nastaje iz satelitskih podataka i službenih evidencija i ponekad pogriješi: krivi datumi, krivo mjesto, dva požara spojena u jedan ili nešto što nije bio šumski požar. Ako ovaj požar poznajete izbliza — živite ondje, vidjeli ste ga, sudjelovali u gašenju ili o njemu izvještavali kao novinar —, recite nam što se stvarno dogodilo pa ćemo provjeriti.

Prijavi pogrešku

Što mislite da nije točno?

Datumi ili trajanje Mjesto ili naselja Površina Naziv Nije bio šumski požar Isti je kao na drugoj stranici Nešto drugo

Što se stvarno dogodilo?

Vaša veza s požarom (neobavezno) E-pošta (neobavezno)

Vašu e-poštu koristit ćemo samo za odgovor na ovu prijavu. Privatnost. Ovo nije hitna služba: ako sada gori, nazovite 112.

Kako to znamo

Opseg: GWIS (Copernicus), rekonstruiran iz toplinskih žarišta, a ne izmjeren na snimci.
Datumi iz opsega: žarišta VIIRS unutar njega nisu ih promijenila. 75 žarišta VIIRS sa satelita Suomi-NPP u tom razdoblju.
Ovu stranicu nismo povezali ni s jednim službenim zapisom.
Vrijeme: Copernicusova reanaliza ERA5 na mjestu požara, u ćelijama od oko 25 km.
Izgrađena površina i stanovništvo potječu iz Global Human Settlement Layera JRC-a (razdoblje 2015, ćelije od 100 m), zbrojeni unutar opsega: procjena onoga što je ondje bilo, a ne popis štete.

Kako izrađujemo stranice požara: metodologija ›

Odakle su ovi podaci

Perimetar potječe iz Copernicusova Global Wildfire Information System (GWIS), koji ga rekonstruira iz toplinskih žarišta senzora MODIS i VIIRS i objavljuje pod licencom CC BY 4.0. Ne mjeri se na snimci kao u Europi, pa je riječ o procjeni. Toplinska žarišta potječu od senzora VIIRS na satelitima Suomi-NPP i NOAA-20, a distribuira ih NASA FIRMS s pikselom od 375 metara. Administrativne granice potječu iz geoBoundaries ADM2 (Creative Commons Attribution 3.0 Intergovernmental Organisations (CC BY 3.0 IGO)). Površinu po općini WorldFires izračunava presijecanjem perimetra s tim granicama, pa se može razlikovati od službenog podatka svake zemlje.

Gdje je gorjelo