Preskoči na sadržaj
worldfires
SD · Sudan · –

Požar Keilak, 2. studenoga 2016. Keilak

Ugašen · zadnja detekcija 12. stu 2016. 11:26 UTC

Požar je počeo 2. studenoga 2016. na području Keilak, Sudan, a sateliti su ga vidjeli kako gori 11 dana. Copernicusov svjetski sustav GWIS iz toplinskih je žarišta rekonstruirao opožareni perimetar od 15.867 hektara, raspoređen na jednu općinu.

To je najveći požar u regiji West Kordofan od 2016. (od 101 sa stranicom). 3. u državi Sudan u 2016., od 169.

Opožarena površina
15.867ha
GWIS perimetar (Copernicus)
Trajanje
11dana
2. stu 2016. – 12. stu 2016.
Pogođene općine
1
lokaliteta
Počeo
2. stu
2016
Toplinska žarišta
488
u jednom žarištu: 100 MW
Opasnost na početku
39
Vrlo visoka · indeks FWI
Prosječna dnevna snaga
433MW
otkrivena snaga po danu, u prosjeku

Gdje je gorjelo

ŽARIŠTA PO DANU 2. stu12. stu
12. stu 2016.

Kako se razvijao, iz dana u dan

2. stu 2016. · 4 MW · 2 3. stu 2016. · 35 MW · 7 4. stu 2016. · 89 MW · 8 5. stu 2016. · 2.104 MW · 160 6. stu 2016. · 765 MW · 67 7. stu 2016. · 1.163 MW · 191 8. stu 2016. · 222 MW · 20 9. stu 2016. · 28 MW · 6 10. stu 2016. · 258 MW · 12 11. stu 2016. · 94 MW · 12 12. stu 2016. · 5 MW · 3
2. stu 5. stu 8. stu 11. stu

Radijativna snaga otkrivena svakog dana, u megavatima, i broj žarišta. Magenta stupac označava dan najveće aktivnosti.

Uz kakvo je vrijeme gorjelo

40°najviša
37km/h · najjači udar
10%najniža vlaga

Kad je počeo, nije kišilo (1 mm ili više) 11 dana.

Ovo je područje već gorjelo

Od 2016., kada počinje satelitski zapis, nema ranijeg opsega koji se preklapa s ovim požarom.

Koliko je velik?

10 km
Izgorjelo je 25 % površine koju ima Zagreb (159 km² prema 643 km²).

Granica (Zagreb): geoBoundaries · OpenStreetMap, Wambacher · © OpenStreetMap contributors (ODbL 1.0).

Uspoređuje se veličina, ne položaj: oba oblika su u istom mjerilu, sa sjeverom gore, centrirana jedan na drugome.

Što se dogodilo svakoj općini

  1. Keilak ovdje je počeo
    15.952 ha stigao 2. stu
    1,8 %

Opožarena površina u svakoj općini, presijecanjem GWIS perimetra s administrativnim granicama. Udaljenost se mjeri od točke koja označava središte svakog područja do najbliže vatre: to što je ostala kilometar daleko ne znači da je stigla do kuća.

Ljudi i zgrade unutar opsega

GHSL 2015
Izgrađena površina< 0,1 ha
Stanovnici< 20

Unutar opsega nije bilo primjetne izgrađene površine i gotovo nitko nije živio (GHSL 2015, satelitska procjena).

Ovo je procjena u ćelijama od 100 m izrađena iz satelitskih snimaka i popisa stanovništva: ne znači da su izgorjele kuće ni da je bilo stradalih. Unutar opsega ima i područja koja nisu gorjela.

Izvor: Global Human Settlement Layer (GHS-BUILT-S i GHS-POP R2023A), Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije, © Europska unija, CC BY 4.0. Zbroj unutar opsega izračunao je WorldFires. human-settlement.emergency.copernicus.eu

Vrijeme iz dana u dan

Reanaliza ERA5 ECMWF-a na mjestu požara, referenca za prošlo vrijeme, i kanadski indeks opasnosti FWI, isti koji koristi Copernicus, koji WorldFires izračunava iz tih podataka. Sljedeći dani idu do prve kiše.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Dan Najviša Najniža vlaga Najjači udar Kiša Opasnost (FWI)
2. stu 39,5 °C 15 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 39
3. stu 39,9 °C 14 % 36 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 41
4. stu 39,1 °C 14 % 29 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 39
5. stu 39,1 °C 14 % 32 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 41
6. stu 39,0 °C 14 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 42
7. stu 38,7 °C 14 % 26 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 45
8. stu 38,4 °C 15 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
9. stu 38,7 °C 14 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
10. stu 38,9 °C 15 % 26 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 41
11. stu 39,9 °C 10 % 37 km/h 0,0 mm Ekstremna 51
12. stu 39,9 °C 12 % 21 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
13. stu poslije 39,5 °C 13 % 23 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
14. stu poslije 40,0 °C 13 % 31 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
15. stu poslije 40,9 °C 10 % 33 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
16. stu poslije 40,6 °C 9 % 33 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
17. stu poslije 39,2 °C 11 % 38 km/h 0,0 mm Ekstremna 56
18. stu poslije 38,9 °C 15 % 30 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
19. stu poslije 39,5 °C 14 % 30 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
20. stu poslije 39,9 °C 13 % 35 km/h 0,0 mm Ekstremna 56
21. stu poslije 40,3 °C 13 % 37 km/h 0,0 mm Ekstremna 58
22. stu poslije 40,5 °C 11 % 33 km/h 0,0 mm Ekstremna 57

Njegovi blizanci: počeli su po istom vremenu

Počeo je s FWI-jem 39,3 i najnižom vlagom od 15 %; prije toga: 11 dana bez kiše. Požari na tom području koji su od 2016. počeli po takvom vremenu: 17.

FWI na početku 39,3
Najniža vlaga 15 %
Dani bez kiše 11
ovaj požar odabrani blizanci ostatak područja
Gotovo istiSlični

Obrisi najsličnijih blizanaca

Požar Al Dibab, studeni 2020
3.979 ha 3 dana FWI 38,8 Najniža vlaga 17 % udaljen 50 km, 2020.

Prva kiša (1 mm ili više) nakon kraja: nijedna u sljedećih deset dana.

Kako su završili

6 dana
medijan trajanja
2.760 ha
medijan površine
100 %
prešli 1.000 ha
—
kiša na kraju (medijan; imalo ju je 0 od 17)

Bio je 5,7 puta veći od medijana svojih blizanaca i trajao 11 dana (medijan: 6 dana).

Nijedan od 17 blizanaca nije izgorio više. Vrijeme prvog dana ne objašnjava sve: važni su i vjetar sljedećih dana, gorivo i gašenje. Ni kod jednoga nije pao 1 mm u deset dana nakon kraja: svi su se ugasili bez kiše.

Ovo je zbirka analognih slučajeva: pokazuje što se obično događa, a ne što će se dogoditi. Ispod 15 blizanaca ne dajemo brojke. Kako to računamo

Kako je završio

—prva kiša
—bez kiše deset dana
37km/h · najjači udar

Smatra se da je završio 12. stu, a u sljedećih deset dana nije pao ni 1 mm: ugasio se bez kiše. Nijedan od 17 blizanaca nije imao kišu na kraju.

Vrijeme na ovoj stranici: Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Kako se bira blizanac

  • Isto područje: već završeni požari na manje od 250 km od ovoga, od 2016.
  • Isti početak: uspoređuju se FWI prvog dana, najniža vlaga tog dana i uzastopni dani bez kiše prije toga. Klizač određuje koliko se smiju razlikovati.
  • Samo stranice s konačnim meteorološkim podacima (reanaliza ERA5) izračunanima jednako kao za ovaj požar; izostavljena su poljoprivredna paljenja i paljenja pašnjaka te stranice s podacima u provjeri.
  • Izostavljeni su oni koji su gorjeli u isto vrijeme kad i ovaj (tjedan dana prije ili poslije): dijele isto vremensko razdoblje i ne računaju se kao prethodnik.
  • Poredani su po sličnosti, a nacrtani su obrisi prvih pet.

Kako to računamo

Prije i poslije, sa satelita

Povuci crtu da usporediš isti teren prije požara i poslije.

Prije · 26. lis 2016.
Poslije · 19. stu 2016.

Ako je dan oblačan, promijeni datum: svaki satelit prolazi jednom dnevno. U lažnim bojama opožareno je smeđe ili crvenkasto.

Tablica detekcija · 488Svako satelitsko toplinsko žarište, jedno po jedno, s vremenom, satelitom, snagom i koordinatama.
⬇ Preuzmi CSV Vremena u UTC. Svaka detekcija je piksel od 375 m: veliki požar daje stotine po prolazu.
Datum i vrijemeSatelitFRP (MW)LatLon

Drugi požari u okolici

Svi požari: Sudan

Česta pitanja

Koliko je trajao požar Keilak?
Prema toplinskim žarištima koja su sateliti otkrili unutar perimetra, gorio je od 2. studenoga 2016. do 12. studenoga 2016. (11 dana). Perimetar ga datira od 4. studenoga 2016. do 9. studenoga 2016..
Kolika je površina izgorjela?
Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 15.867 hektara (158,7 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.
Koje su općine gorjele?
Požar je ušao samo u Keilak (15.952 ha, 1,8 %).
Kakvo je bilo vrijeme?
Tijekom požara dosegnuto je 39,9 °C, najniža vlaga od 10 % i udari vjetra od 37 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 51, razred Ekstremna.
Odakle su ovi podaci?
Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Sudan (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.
Kako su završili požari koji su na ovom području počeli po sličnom vremenu?
Požari na manje od 250 km koji su od 2016. počeli sa sličnim FWI-jem, vlagom i sušnim razdobljem: 17. Medijan trajanja bio je 6 dana, a medijan površine 2.760 ha; 100 % ih je prešlo 1.000 ha. Nijedan od 17 blizanaca nije izgorio više. Vrijeme prvog dana ne objašnjava sve: važni su i vjetar sljedećih dana, gorivo i gašenje. Ni kod jednoga nije pao 1 mm u deset dana nakon kraja: svi su se ugasili bez kiše.

Gdje provjeriti

Satelitska detekcija nije službeno izvješće. Konačne brojke i stanje požara objavljuje služba za hitne situacije svake države.

Satelitska provjera

Povijest ove stranice · 2 Promjene površine, datuma, naziva, službene evidencije ili spojenih stranica, uspoređene svake noći od 24. listopada 2026..
  1. Posljednji dan s vatrom: 9. studenoga 2016. → 12. studenoga 2016..
  2. Datum početka: 4. studenoga 2016. → 2. studenoga 2016..

RSS Promjene ove stranice S provjerama i verzijom za citiranje

Nešto ne štima na ovoj stranici?

Stranica nastaje iz satelitskih podataka i službenih evidencija i ponekad pogriješi: krivi datumi, krivo mjesto, dva požara spojena u jedan ili nešto što nije bio šumski požar. Ako ovaj požar poznajete izbliza — živite ondje, vidjeli ste ga, sudjelovali u gašenju ili o njemu izvještavali kao novinar —, recite nam što se stvarno dogodilo pa ćemo provjeriti.

Prijavi pogrešku
Što mislite da nije točno?

Vašu e-poštu koristit ćemo samo za odgovor na ovu prijavu. Privatnost.

Kako to znamo
  • Opseg: GWIS (Copernicus), rekonstruiran iz toplinskih žarišta, a ne izmjeren na snimci; na ovoj su stranici spojena 2 poligona.
  • Datumi su usklađeni prema žarištima VIIRS unutar opsega, koji je navodio razdoblje od 4. studenoga 2016. do 9. studenoga 2016.. 488 žarišta VIIRS sa satelita Suomi-NPP u tom razdoblju.
  • Ovu stranicu nismo povezali ni s jednim službenim zapisom.
  • Vrijeme: Copernicusova reanaliza ERA5 na mjestu požara, u ćelijama od oko 25 km.
  • Izgrađena površina i stanovništvo potječu iz Global Human Settlement Layera JRC-a (razdoblje 2015, ćelije od 100 m), zbrojeni unutar opsega: procjena onoga što je ondje bilo, a ne popis štete.

Kako izrađujemo stranice požara: metodologija

Odakle su ovi podaci

Perimetar potječe iz Copernicusova Global Wildfire Information System (GWIS), koji ga rekonstruira iz toplinskih žarišta senzora MODIS i VIIRS i objavljuje pod licencom CC BY 4.0. Ne mjeri se na snimci kao u Europi, pa je riječ o procjeni. Toplinska žarišta potječu od senzora VIIRS na satelitima Suomi-NPP i NOAA-20, a distribuira ih NASA FIRMS s pikselom od 375 metara. Administrativne granice potječu iz geoBoundaries ADM2 (Creative Commons Attribution 3.0 Intergovernmental Organisations (CC BY 3.0 IGO)). Površinu po općini WorldFires izračunava presijecanjem perimetra s tim granicama, pa se može razlikovati od službenog podatka svake zemlje.