Preskoči na sadržaj
worldfires
CD · Demokratska Republika Kongo · –

Požar Dungu, 11. siječnja 2016. Dungu

Ugašen · zadnja detekcija 17. velj 2016. 23:07 UTC

Požar je počeo 11. siječnja 2016. na području Dungu, Demokratska Republika Kongo, a sateliti su ga vidjeli kako gori 37 dana. Copernicusov svjetski sustav GWIS iz toplinskih je žarišta rekonstruirao opožareni perimetar od 37.852 hektara, raspoređen na jednu općinu.

To je 10. najveći u regiji Upper Uele od 2016. (od 90 sa stranicom). 4. u državi Demokratska Republika Kongo u 2016., od 153.

Opožarena površina
37.852ha
GWIS perimetar (Copernicus)
Trajanje
37dana
11. sij 2016. – 16. velj 2016.
Pogođene općine
1
teritorija
Počeo
11. sij
2016
Toplinska žarišta
1.651
u jednom žarištu: 109 MW
Opasnost na početku
38
Visoka · indeks FWI
Prosječna dnevna snaga
404MW
otkrivena snaga po danu, u prosjeku

Gdje je gorjelo

ŽARIŠTA PO DANU 11. sij16. velj
17. velj 2016.

Kako se razvijao, iz dana u dan

11. sij 2016. · 213 MW · 17 12. sij 2016. · 39 MW · 3 13. sij 2016. · 10 MW · 2 14. sij 2016. · 82 MW · 10 15. sij 2016. · 682 MW · 34 16. sij 2016. · 370 MW · 21 17. sij 2016. · 53 MW · 5 18. sij 2016. · 443 MW · 37 20. sij 2016. · 317 MW · 63 21. sij 2016. · 111 MW · 47 22. sij 2016. · 784 MW · 78 23. sij 2016. · 568 MW · 35 24. sij 2016. · 139 MW · 12 25. sij 2016. · 167 MW · 30 26. sij 2016. · 338 MW · 41 27. sij 2016. · 232 MW · 30 28. sij 2016. · 332 MW · 36 29. sij 2016. · 981 MW · 105 30. sij 2016. · 868 MW · 101 31. sij 2016. · 440 MW · 75 1. velj 2016. · 342 MW · 45 2. velj 2016. · 56 MW · 8 3. velj 2016. · 120 MW · 14 4. velj 2016. · 193 MW · 43 5. velj 2016. · 150 MW · 36 6. velj 2016. · 169 MW · 23 7. velj 2016. · 168 MW · 23 8. velj 2016. · 809 MW · 40 9. velj 2016. · 388 MW · 66 10. velj 2016. · 554 MW · 118 11. velj 2016. · 1.614 MW · 169 12. velj 2016. · 890 MW · 130 13. velj 2016. · 698 MW · 33 14. velj 2016. · 1.057 MW · 69 15. velj 2016. · 489 MW · 37 16. velj 2016. · 76 MW · 13 17. velj 2016. · 3 MW · 2
11. sij 20. sij 28. sij 5. velj 11. velj

Radijativna snaga otkrivena svakog dana, u megavatima, i broj žarišta. Magenta stupac označava dan najveće aktivnosti.

Uz kakvo je vrijeme gorjelo

39°najviša
44km/h · najjači udar
7%najniža vlaga

Kad je počeo, nije kišilo (1 mm ili više) 38 dana. Nakon požara došla je kiša: 1,3 mm 21. velj.

Ovo je područje već gorjelo

Od 2016., kada počinje satelitski zapis, nema ranijeg opsega koji se preklapa s ovim požarom.

Koliko je velik?

10 km
Izgorjelo je 59 % površine koju ima Zagreb (379 km² prema 643 km²).

Granica (Zagreb): geoBoundaries · OpenStreetMap, Wambacher · © OpenStreetMap contributors (ODbL 1.0).

Uspoređuje se veličina, ne položaj: oba oblika su u istom mjerilu, sa sjeverom gore, centrirana jedan na drugome.

Što se dogodilo svakoj općini

  1. Dungu ovdje je počeo
    38.388 ha stigao 11. sij
    1,1 %

Opožarena površina u svakoj općini, presijecanjem GWIS perimetra s administrativnim granicama. Udaljenost se mjeri od točke koja označava središte svakog područja do najbliže vatre: to što je ostala kilometar daleko ne znači da je stigla do kuća.

Ljudi i zgrade unutar opsega

GHSL 2015
Izgrađena površina< 0,1 ha
Stanovnici< 20

Unutar opsega nije bilo primjetne izgrađene površine i gotovo nitko nije živio (GHSL 2015, satelitska procjena).

Ovo je procjena u ćelijama od 100 m izrađena iz satelitskih snimaka i popisa stanovništva: ne znači da su izgorjele kuće ni da je bilo stradalih. Unutar opsega ima i područja koja nisu gorjela.

Izvor: Global Human Settlement Layer (GHS-BUILT-S i GHS-POP R2023A), Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije, © Europska unija, CC BY 4.0. Zbroj unutar opsega izračunao je WorldFires. human-settlement.emergency.copernicus.eu

Vrijeme iz dana u dan

Reanaliza ERA5 ECMWF-a na mjestu požara, referenca za prošlo vrijeme, i kanadski indeks opasnosti FWI, isti koji koristi Copernicus, koji WorldFires izračunava iz tih podataka. Sljedeći dani idu do prve kiše.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Dan Najviša Najniža vlaga Najjači udar Kiša Opasnost (FWI)
11. sij 35,6 °C 19 % 20 km/h 0,0 mm Visoka 38
12. sij 35,2 °C 22 % 24 km/h 0,0 mm Visoka 37
13. sij 33,8 °C 31 % 27 km/h 0,2 mm Visoka 34
14. sij 35,3 °C 26 % 30 km/h 0,0 mm Visoka 36
15. sij 33,9 °C 20 % 22 km/h 0,0 mm Visoka 36
16. sij 34,4 °C 30 % 23 km/h 0,0 mm Visoka 35
17. sij 34,2 °C 27 % 22 km/h 0,0 mm Visoka 34
18. sij 34,7 °C 22 % 28 km/h 0,0 mm Visoka 37
19. sij 34,8 °C 22 % 27 km/h 0,0 mm Visoka 36
20. sij 35,4 °C 12 % 32 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 45
21. sij 35,7 °C 12 % 27 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
22. sij 34,8 °C 13 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
23. sij 34,9 °C 25 % 29 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 42
24. sij 34,6 °C 22 % 36 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
25. sij 34,0 °C 13 % 28 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
26. sij 33,6 °C 13 % 38 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 50
27. sij 32,0 °C 12 % 36 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 49
28. sij 32,5 °C 12 % 40 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
29. sij 31,5 °C 12 % 42 km/h 0,0 mm Ekstremna 54
30. sij 33,0 °C 13 % 35 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 49
31. sij 33,5 °C 13 % 39 km/h 0,0 mm Ekstremna 51
1. velj 34,7 °C 15 % 41 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
2. velj 34,7 °C 14 % 41 km/h 0,0 mm Ekstremna 53
3. velj 36,1 °C 14 % 38 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
4. velj 36,7 °C 14 % 32 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
5. velj 37,9 °C 13 % 44 km/h 0,0 mm Ekstremna 56
6. velj 38,0 °C 13 % 38 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
7. velj 37,4 °C 13 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 49
8. velj 36,1 °C 12 % 27 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 50
9. velj 36,1 °C 9 % 27 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 49
10. velj 37,0 °C 7 % 31 km/h 0,0 mm Ekstremna 56
11. velj 36,3 °C 9 % 34 km/h 0,0 mm Ekstremna 56
12. velj 36,2 °C 7 % 21 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
13. velj 36,8 °C 10 % 35 km/h 0,0 mm Ekstremna 55
14. velj 36,9 °C 12 % 27 km/h 0,0 mm Ekstremna 53
15. velj 38,0 °C 13 % 27 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
16. velj 39,0 °C 14 % 30 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
17. velj poslije 36,4 °C 22 % 37 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 50
18. velj poslije 35,6 °C 27 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 41
19. velj poslije 38,3 °C 16 % 38 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
20. velj poslije 37,1 °C 22 % 33 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
21. velj poslije 35,7 °C 33 % 32 km/h 1,3 mm Visoka 28

Njegovi blizanci: počeli su po istom vremenu

Počeo je s FWI-jem 37,6 i najnižom vlagom od 19 %; prije toga: 38 dana bez kiše. Požari na tom području koji su od 2016. počeli po takvom vremenu: 28.

FWI na početku 37,6
Najniža vlaga 19 %
Dani bez kiše 38
ovaj požar odabrani blizanci ostatak područja
Gotovo istiSlični

Obrisi najsličnijih blizanaca

Požar Dungu, siječanj 2025
64.646 ha 17 dana FWI 40,0 Najniža vlaga 19 % udaljen 43 km, 2025.

Prva kiša (1 mm ili više) nakon kraja: nijedna u sljedećih deset dana.

Kako su završili

11 dana
medijan trajanja
8.022 ha
medijan površine
39 %
prešli 10.000 ha
2,1 mm
kiša na kraju (medijan; imalo ju je 6 od 28)

Bio je 4,7 puta veći od medijana svojih blizanaca i trajao 37 dana (medijan: 11 dana).

Većih od njega bilo je samo 4 od 28 blizanaca. Vrijeme prvog dana ne objašnjava sve: važni su i vjetar sljedećih dana, gorivo i gašenje. Kod 22 od 28 nije pao ni 1 mm u deset dana nakon kraja: ugasili su se bez kiše. Kod ostalih je prvi kišni dan donio medijan od 2,1 mm.

Ovo je zbirka analognih slučajeva: pokazuje što se obično događa, a ne što će se dogoditi. Ispod 15 blizanaca ne dajemo brojke. Kako to računamo

Kako je završio

1,3 mmprva kiša
21. velj5 dana nakon kraja
44km/h · najjači udar

Smatra se da je završio 16. velj, a 21. velj palo je 1,3 mm. Ne znamo je li ga ugasila kiša ili gašenje. Blizanci s kišom na kraju: 6 od 28, s medijanom od 2,1 mm.

Vrijeme na ovoj stranici: Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Kako se bira blizanac

  • Isto područje: već završeni požari na manje od 250 km od ovoga, od 2016.
  • Isti početak: uspoređuju se FWI prvog dana, najniža vlaga tog dana i uzastopni dani bez kiše prije toga. Klizač određuje koliko se smiju razlikovati.
  • Samo stranice s konačnim meteorološkim podacima (reanaliza ERA5) izračunanima jednako kao za ovaj požar; izostavljena su poljoprivredna paljenja i paljenja pašnjaka te stranice s podacima u provjeri.
  • Izostavljeni su oni koji su gorjeli u isto vrijeme kad i ovaj (tjedan dana prije ili poslije): dijele isto vremensko razdoblje i ne računaju se kao prethodnik.
  • Poredani su po sličnosti, a nacrtani su obrisi prvih pet.

Kako to računamo

Prije i poslije, sa satelita

Povuci crtu da usporediš isti teren prije požara i poslije.

Prije · 4. sij 2016.
Poslije · 23. velj 2016.

Ako je dan oblačan, promijeni datum: svaki satelit prolazi jednom dnevno. U lažnim bojama opožareno je smeđe ili crvenkasto.

Tablica detekcija · 1.651Svako satelitsko toplinsko žarište, jedno po jedno, s vremenom, satelitom, snagom i koordinatama.
⬇ Preuzmi CSV Vremena u UTC. Svaka detekcija je piksel od 375 m: veliki požar daje stotine po prolazu.
Datum i vrijemeSatelitFRP (MW)LatLon

Drugi požari u okolici

Svi požari: Demokratska Republika Kongo

Česta pitanja

Koliko je trajao požar Dungu?
Prema toplinskim žarištima koja su sateliti otkrili unutar perimetra, gorio je od 11. siječnja 2016. do 16. veljače 2016. (37 dana). Perimetar ga datira od 18. siječnja 2016. do 14. veljače 2016..
Kolika je površina izgorjela?
Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 37.852 hektara (378,5 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.
Koje su općine gorjele?
Požar je ušao samo u Dungu (38.388 ha, 1,1 %).
Kakvo je bilo vrijeme?
Tijekom požara dosegnuto je 39,0 °C, najniža vlaga od 7 % i udari vjetra od 44 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 56, razred Ekstremna.
Odakle su ovi podaci?
Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Demokratska Republika Kongo (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.
Kako su završili požari koji su na ovom području počeli po sličnom vremenu?
Požari na manje od 250 km koji su od 2016. počeli sa sličnim FWI-jem, vlagom i sušnim razdobljem: 28. Medijan trajanja bio je 11 dana, a medijan površine 8.022 ha; 39 % ih je prešlo 10.000 ha. Većih od njega bilo je samo 4 od 28 blizanaca. Vrijeme prvog dana ne objašnjava sve: važni su i vjetar sljedećih dana, gorivo i gašenje. Kod 22 od 28 nije pao ni 1 mm u deset dana nakon kraja: ugasili su se bez kiše. Kod ostalih je prvi kišni dan donio medijan od 2,1 mm.

Gdje provjeriti

Satelitska detekcija nije službeno izvješće. Konačne brojke i stanje požara objavljuje služba za hitne situacije svake države.

Satelitska provjera

Povijest ove stranice · 2 Promjene površine, datuma, naziva, službene evidencije ili spojenih stranica, uspoređene svake noći od 24. listopada 2026..
  1. Posljednji dan s vatrom: 14. veljače 2016. → 16. veljače 2016..
  2. Datum početka: 18. siječnja 2016. → 11. siječnja 2016..

RSS Promjene ove stranice S provjerama i verzijom za citiranje

Nešto ne štima na ovoj stranici?

Stranica nastaje iz satelitskih podataka i službenih evidencija i ponekad pogriješi: krivi datumi, krivo mjesto, dva požara spojena u jedan ili nešto što nije bio šumski požar. Ako ovaj požar poznajete izbliza — živite ondje, vidjeli ste ga, sudjelovali u gašenju ili o njemu izvještavali kao novinar —, recite nam što se stvarno dogodilo pa ćemo provjeriti.

Prijavi pogrešku
Što mislite da nije točno?

Vašu e-poštu koristit ćemo samo za odgovor na ovu prijavu. Privatnost.

Kako to znamo
  • Opseg: GWIS (Copernicus), rekonstruiran iz toplinskih žarišta, a ne izmjeren na snimci; na ovoj su stranici spojena 3 poligona.
  • Datumi su usklađeni prema žarištima VIIRS unutar opsega, koji je navodio razdoblje od 18. siječnja 2016. do 14. veljače 2016.. 1.651 žarište VIIRS sa satelita Suomi-NPP u tom razdoblju.
  • Ovu stranicu nismo povezali ni s jednim službenim zapisom.
  • Vrijeme: Copernicusova reanaliza ERA5 na mjestu požara, u ćelijama od oko 25 km.
  • Izgrađena površina i stanovništvo potječu iz Global Human Settlement Layera JRC-a (razdoblje 2015, ćelije od 100 m), zbrojeni unutar opsega: procjena onoga što je ondje bilo, a ne popis štete.

Kako izrađujemo stranice požara: metodologija

Odakle su ovi podaci

Perimetar potječe iz Copernicusova Global Wildfire Information System (GWIS), koji ga rekonstruira iz toplinskih žarišta senzora MODIS i VIIRS i objavljuje pod licencom CC BY 4.0. Ne mjeri se na snimci kao u Europi, pa je riječ o procjeni. Toplinska žarišta potječu od senzora VIIRS na satelitima Suomi-NPP i NOAA-20, a distribuira ih NASA FIRMS s pikselom od 375 metara. Administrativne granice potječu iz geoBoundaries ADM2 (Creative Commons Attribution 3.0 Intergovernmental Organisations (CC BY 3.0 IGO)). Površinu po općini WorldFires izračunava presijecanjem perimetra s tim granicama, pa se može razlikovati od službenog podatka svake zemlje.