Preskoči na sadržaj
worldfires
CI · Obala Bjelokosti · –

Požar Tafiré, siječanj 2024 Tafiré, Badikaha

Ugašen · zadnja detekcija 8. velj 2024. 02:27 UTC

Požar je počeo 5. siječnja 2024. na području Tafiré, Obala Bjelokosti, a sateliti su ga vidjeli kako gori 35 dana. Copernicusov svjetski sustav GWIS iz toplinskih je žarišta rekonstruirao opožareni perimetar od 1.890 hektara, raspoređen na 2 općine.

To je 13. najveći u regiji Valle Du Bandama od 2016. (od 91 sa stranicom). 51. u državi Obala Bjelokosti u 2024., od 167.

Opožarena površina
1.890ha
GWIS perimetar (Copernicus)
Trajanje
35dana
5. sij 2024. – 8. velj 2024.
Pogođene općine
2
potprefektura
Počeo
5. sij
2024
Toplinska žarišta
205
u jednom žarištu: 65 MW
Opasnost na početku
40
Vrlo visoka · indeks FWI
Prosječna dnevna snaga
64MW
otkrivena snaga po danu, u prosjeku

Gdje je gorjelo

ŽARIŠTA PO DANU 5. sij8. velj
8. velj 2024.

Kako se razvijao, iz dana u dan

5. sij 2024. · 71 MW · 12 6. sij 2024. · 9 MW · 3 8. sij 2024. · 158 MW · 4 9. sij 2024. · 55 MW · 14 10. sij 2024. · 1 MW · 1 12. sij 2024. · 32 MW · 6 13. sij 2024. · 147 MW · 11 14. sij 2024. · 7 MW · 2 15. sij 2024. · 9 MW · 2 16. sij 2024. · 337 MW · 26 17. sij 2024. · 87 MW · 12 18. sij 2024. · 43 MW · 7 19. sij 2024. · 91 MW · 8 20. sij 2024. · 49 MW · 11 21. sij 2024. · 23 MW · 4 22. sij 2024. · 16 MW · 4 23. sij 2024. · 5 MW · 4 24. sij 2024. · 17 MW · 6 25. sij 2024. · 149 MW · 15 26. sij 2024. · 103 MW · 12 27. sij 2024. · 142 MW · 7 28. sij 2024. · 85 MW · 11 29. sij 2024. · 2 MW · 2 30. sij 2024. · 71 MW · 7 1. velj 2024. · 14 MW · 11 7. velj 2024. · 5 MW · 2 8. velj 2024. · 0 MW · 1
5. sij 16. sij 25. sij 1. velj

Radijativna snaga otkrivena svakog dana, u megavatima, i broj žarišta. Magenta stupac označava dan najveće aktivnosti.

Uz kakvo je vrijeme gorjelo

36°najviša
38km/h · najjači udar
11%najniža vlaga

Kad je počeo, nije kišilo (1 mm ili više) 36 dana.

Ovo je područje već gorjelo

55 % opsega preklapa se s ranijim požarima zabilježenim od 2016.: 587 ha 2022., 1.469 ha 2023.. Dio je gorio više puta pa godišnje brojke zajedno daju više od 1.031 ha koji su već izgorjeli.

Koliko je velik?

10 km
Izgorjelo je 2,9 % površine koju ima Zagreb (19 km² prema 643 km²).

Granica (Zagreb): geoBoundaries · OpenStreetMap, Wambacher · © OpenStreetMap contributors (ODbL 1.0).

Uspoređuje se veličina, ne položaj: oba oblika su u istom mjerilu, sa sjeverom gore, centrirana jedan na drugome.

Što se dogodilo svakoj općini

  1. Tafiré ovdje je počeo
    1.762 ha stigao 5. sij
    1,3 %
  2. 140 ha stigao 8. sij
    0,2 %

Opožarena površina u svakoj općini, presijecanjem GWIS perimetra s administrativnim granicama. Udaljenost se mjeri od točke koja označava središte svakog područja do najbliže vatre: to što je ostala kilometar daleko ne znači da je stigla do kuća.

Ljudi i zgrade unutar opsega

GHSL 2025
Izgrađena površina0,71 ha
Stanovnici≈ 70

Unutar opsega bilo je oko 0,71 ha izgrađene površine i živjelo je oko 70 stanovnika (GHSL 2025, satelitska procjena).

Ovo je procjena u ćelijama od 100 m izrađena iz satelitskih snimaka i popisa stanovništva: ne znači da su izgorjele kuće ni da je bilo stradalih. Unutar opsega ima i područja koja nisu gorjela. Razdoblje 2025 u GHSL-u projekcija je izrađena iz podataka za 2020. i ranije.

Izvor: Global Human Settlement Layer (GHS-BUILT-S i GHS-POP R2023A), Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije, © Europska unija, CC BY 4.0. Zbroj unutar opsega izračunao je WorldFires. human-settlement.emergency.copernicus.eu

Vrijeme iz dana u dan

Reanaliza ERA5 ECMWF-a na mjestu požara, referenca za prošlo vrijeme, i kanadski indeks opasnosti FWI, isti koji koristi Copernicus, koji WorldFires izračunava iz tih podataka. Sljedeći dani idu do prve kiše.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Dan Najviša Najniža vlaga Najjači udar Kiša Opasnost (FWI)
5. sij 34,9 °C 20 % 21 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 40
6. sij 35,0 °C 24 % 17 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 40
7. sij 35,0 °C 23 % 21 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 40
8. sij 35,7 °C 19 % 29 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 41
9. sij 35,1 °C 33 % 25 km/h 0,0 mm Visoka 34
10. sij 35,6 °C 31 % 23 km/h 0,0 mm Visoka 36
11. sij 34,9 °C 28 % 26 km/h 0,0 mm Visoka 37
12. sij 34,7 °C 20 % 35 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 40
13. sij 34,5 °C 17 % 33 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
14. sij 34,9 °C 13 % 29 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
15. sij 35,0 °C 23 % 19 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
16. sij 34,6 °C 20 % 27 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
17. sij 35,0 °C 16 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
18. sij 34,8 °C 18 % 27 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 45
19. sij 34,3 °C 29 % 19 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 39
20. sij 36,4 °C 21 % 19 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 39
21. sij 35,0 °C 22 % 29 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 41
22. sij 36,1 °C 16 % 24 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
23. sij 35,9 °C 12 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
24. sij 35,1 °C 20 % 26 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
25. sij 33,9 °C 14 % 38 km/h 0,0 mm Ekstremna 51
26. sij 33,3 °C 16 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
27. sij 33,1 °C 16 % 34 km/h 0,0 mm Ekstremna 51
28. sij 33,2 °C 18 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
29. sij 33,6 °C 17 % 29 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
30. sij 34,5 °C 16 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
31. sij 34,9 °C 16 % 29 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
1. velj 34,2 °C 20 % 29 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
2. velj 34,5 °C 18 % 34 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 49
3. velj 34,5 °C 16 % 32 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
4. velj 33,3 °C 13 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 50
5. velj 33,4 °C 11 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 49
6. velj 34,3 °C 12 % 33 km/h 0,0 mm Ekstremna 51
7. velj 34,4 °C 11 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 49
8. velj 35,5 °C 12 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
9. velj poslije 36,5 °C 13 % 25 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
10. velj poslije 37,5 °C 14 % 24 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
11. velj poslije 36,8 °C 24 % 22 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
12. velj poslije 37,8 °C 17 % 19 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
13. velj poslije 36,9 °C 24 % 22 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
14. velj poslije 39,2 °C 15 % 23 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
15. velj poslije 38,1 °C 17 % 19 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
16. velj poslije 38,0 °C 22 % 20 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
17. velj poslije 36,1 °C 25 % 20 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
18. velj poslije 37,8 °C 24 % 19 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43

Njegovi blizanci: počeli su po istom vremenu

Počeo je s FWI-jem 39,8 i najnižom vlagom od 20 %; prije toga: 36 dana bez kiše. Požari na tom području koji su od 2016. počeli po takvom vremenu: 21.

FWI na početku 39,8
Najniža vlaga 20 %
Dani bez kiše 36
ovaj požar odabrani blizanci ostatak područja
Gotovo istiSlični

Obrisi najsličnijih blizanaca

Požar Parc national de la Comoé, siječanj 2017
1.789 ha 3 dana FWI 39,5 Najniža vlaga 20 % udaljen 134 km, 2017.

Prva kiša (1 mm ili više) nakon kraja: nijedna u sljedećih deset dana.

Kako su završili

6 dana
medijan trajanja
1.261 ha
medijan površine
100 %
prešli 1.000 ha
—
kiša na kraju (medijan; imalo ju je 0 od 21)

Izgorio je površinu sličnu blizancima (1.890 ha prema medijanu od 1.261 ha) i trajao 35 dana (medijan: 6 dana).

Ni kod jednoga nije pao 1 mm u deset dana nakon kraja: svi su se ugasili bez kiše.

Ovo je zbirka analognih slučajeva: pokazuje što se obično događa, a ne što će se dogoditi. Ispod 15 blizanaca ne dajemo brojke. Kako to računamo

Kako je završio

—prva kiša
—bez kiše deset dana
38km/h · najjači udar

Smatra se da je završio 8. velj, a u sljedećih deset dana nije pao ni 1 mm: ugasio se bez kiše. Nijedan od 21 blizanaca nije imao kišu na kraju.

Vrijeme na ovoj stranici: Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Kako se bira blizanac

  • Isto područje: već završeni požari na manje od 250 km od ovoga, od 2016.
  • Isti početak: uspoređuju se FWI prvog dana, najniža vlaga tog dana i uzastopni dani bez kiše prije toga. Klizač određuje koliko se smiju razlikovati.
  • Samo stranice s konačnim meteorološkim podacima (reanaliza ERA5) izračunanima jednako kao za ovaj požar; izostavljena su poljoprivredna paljenja i paljenja pašnjaka te stranice s podacima u provjeri.
  • Izostavljeni su oni koji su gorjeli u isto vrijeme kad i ovaj (tjedan dana prije ili poslije): dijele isto vremensko razdoblje i ne računaju se kao prethodnik.
  • Poredani su po sličnosti, a nacrtani su obrisi prvih pet.

Kako to računamo

Prije i poslije, sa satelita

Povuci crtu da usporediš isti teren prije požara i poslije.

Prije · 29. pro 2023.
Poslije · 15. velj 2024.

Ako je dan oblačan, promijeni datum: svaki satelit prolazi jednom dnevno. U lažnim bojama opožareno je smeđe ili crvenkasto.

Dim

CAMS · Copernicus

6. veljače 2024. je zrak uz požar dosegnuo 100 µg/m³ PM2,5. Prosjek tog dana bio je 76: 5,0 puta više od dnevne smjernice SZO-a (15).

Vrhunac PM2,5100 µg/m³
Dana iznad smjernice40 dana
PM10309 µg/m³
Optička debljina0,93
3. sij11. sij19. sij27. sij4. velj
Dobro Prihvatljivo Umjereno Loše Vrlo loše Ekstremno

Čestice iz modela CAMS Copernicusa u središtu opsega; nisu mjerenja u svakom naselju. Svjetlija je stupica najgori sat, tamnija dnevni prosjek.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Atmosphere Monitoring Service (CAMS)

Tablica detekcija · 205Svako satelitsko toplinsko žarište, jedno po jedno, s vremenom, satelitom, snagom i koordinatama.
⬇ Preuzmi CSV Vremena u UTC. Svaka detekcija je piksel od 375 m: veliki požar daje stotine po prolazu.
Datum i vrijemeSatelitFRP (MW)LatLon

Drugi požari u okolici

Svi požari: Obala Bjelokosti

Česta pitanja

Koliko je trajao požar Tafiré?
Prema toplinskim žarištima koja su sateliti otkrili unutar perimetra, gorio je od 5. siječnja 2024. do 8. veljače 2024. (35 dana). Perimetar ga datira od 12. siječnja 2024. do 1. veljače 2024..
Kolika je površina izgorjela?
Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 1.890 hektara (18,9 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.
Koje su općine gorjele?
Požar je ušao u 2 općine: Tafiré (1.762 ha, 1,3 %); Badikaha (140 ha, 0,2 %).
Kakvo je bilo vrijeme?
Tijekom požara dosegnuto je 36,4 °C, najniža vlaga od 11 % i udari vjetra od 38 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 51, razred Ekstremna.
Odakle su ovi podaci?
Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Obala Bjelokosti (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.
Kako su završili požari koji su na ovom području počeli po sličnom vremenu?
Požari na manje od 250 km koji su od 2016. počeli sa sličnim FWI-jem, vlagom i sušnim razdobljem: 21. Medijan trajanja bio je 6 dana, a medijan površine 1.261 ha; 100 % ih je prešlo 1.000 ha. Ni kod jednoga nije pao 1 mm u deset dana nakon kraja: svi su se ugasili bez kiše.

Gdje provjeriti

Satelitska detekcija nije službeno izvješće. Konačne brojke i stanje požara objavljuje služba za hitne situacije svake države.

Hitne službe: 180 · Broj za hitne slučajeve i službena upozorenja

Satelitska provjera

Povijest ove stranice Promjene površine, datuma, naziva, službene evidencije ili spojenih stranica, uspoređene svake noći od 24. listopada 2026..

Nešto ne štima na ovoj stranici?

Stranica nastaje iz satelitskih podataka i službenih evidencija i ponekad pogriješi: krivi datumi, krivo mjesto, dva požara spojena u jedan ili nešto što nije bio šumski požar. Ako ovaj požar poznajete izbliza — živite ondje, vidjeli ste ga, sudjelovali u gašenju ili o njemu izvještavali kao novinar —, recite nam što se stvarno dogodilo pa ćemo provjeriti.

Prijavi pogrešku
Što mislite da nije točno?

Vašu e-poštu koristit ćemo samo za odgovor na ovu prijavu. Privatnost. Ovo nije hitna služba: ako sada gori, nazovite 180.

Kako to znamo
  • Opseg: GWIS (Copernicus), rekonstruiran iz toplinskih žarišta, a ne izmjeren na snimci.
  • Datumi su usklađeni prema žarištima VIIRS unutar opsega, koji je navodio razdoblje od 12. siječnja 2024. do 1. veljače 2024.. 205 žarišta VIIRS sa satelita Suomi-NPP u tom razdoblju.
  • Ovu stranicu nismo povezali ni s jednim službenim zapisom.
  • Vrijeme: Copernicusova reanaliza ERA5 na mjestu požara, u ćelijama od oko 25 km.
  • Izgrađena površina i stanovništvo potječu iz Global Human Settlement Layera JRC-a (razdoblje 2025, ćelije od 100 m), zbrojeni unutar opsega: procjena onoga što je ondje bilo, a ne popis štete.

Kako izrađujemo stranice požara: metodologija

Odakle su ovi podaci

Perimetar potječe iz Copernicusova Global Wildfire Information System (GWIS), koji ga rekonstruira iz toplinskih žarišta senzora MODIS i VIIRS i objavljuje pod licencom CC BY 4.0. Ne mjeri se na snimci kao u Europi, pa je riječ o procjeni. Toplinska žarišta potječu od senzora VIIRS na satelitima Suomi-NPP i NOAA-20, a distribuira ih NASA FIRMS s pikselom od 375 metara. Administrativne granice potječu iz geoBoundaries ADM3 (Creative Commons Attribution 3.0 Intergovernmental Organisations (CC BY 3.0 IGO)). Površinu po općini WorldFires izračunava presijecanjem perimetra s tim granicama, pa se može razlikovati od službenog podatka svake zemlje.