Preskoči na sadržaj
worldfires
NG · Nigerija · –

Požar Omala, 21. siječnja 2024. Agatu, Omala, Apa

Ugašen · zadnja detekcija 13. velj 2024. 13:38 UTC

Požar je počeo 21. siječnja 2024. na području Omala, Nigerija, a sateliti su ga vidjeli kako gori 24 dana. Copernicusov svjetski sustav GWIS iz toplinskih je žarišta rekonstruirao opožareni perimetar od 7.981 hektara, raspoređen na 3 općine.

To je najveći požar u regiji Kogi od 2016. (od 33 sa stranicom). 4. u državi Nigerija u 2024., od 118.

Opožarena površina
7.981ha
GWIS perimetar (Copernicus)
Trajanje
24dana
21. sij 2024. – 13. velj 2024.
Pogođene općine
3
područja lokalne uprave
Počeo
21. sij
2024
Toplinska žarišta
352
u jednom žarištu: 40 MW
Opasnost na početku
46
Vrlo visoka · indeks FWI
Prosječna dnevna snaga
139MW
otkrivena snaga po danu, u prosjeku

Gdje je gorjelo

ŽARIŠTA PO DANU 21. sij13. velj
13. velj 2024.

Kako se razvijao, iz dana u dan

21. sij 2024. · 21 MW · 3 22. sij 2024. · 6 MW · 2 24. sij 2024. · 40 MW · 1 25. sij 2024. · 13 MW · 3 26. sij 2024. · 42 MW · 7 28. sij 2024. · 502 MW · 44 29. sij 2024. · 79 MW · 24 30. sij 2024. · 52 MW · 8 1. velj 2024. · 96 MW · 8 2. velj 2024. · 4 MW · 1 3. velj 2024. · 165 MW · 35 4. velj 2024. · 438 MW · 61 5. velj 2024. · 263 MW · 39 6. velj 2024. · 223 MW · 48 7. velj 2024. · 733 MW · 47 8. velj 2024. · 14 MW · 8 10. velj 2024. · 19 MW · 3 11. velj 2024. · 52 MW · 7 12. velj 2024. · 2 MW · 1 13. velj 2024. · 9 MW · 2
21. sij 26. sij 1. velj 7. velj

Radijativna snaga otkrivena svakog dana, u megavatima, i broj žarišta. Magenta stupac označava dan najveće aktivnosti.

Uz kakvo je vrijeme gorjelo

40°najviša
42km/h · najjači udar
10%najniža vlaga

Kad je počeo, nije kišilo (1 mm ili više) 55 dana. Nakon požara došla je kiša: 9,2 mm 23. velj.

Ovo je područje već gorjelo

99 % opsega preklapa se s ranijim požarima zabilježenim od 2016.: 172 ha 2017., 4.007 ha 2018., 2.996 ha 2019., 3.186 ha 2020., 5.962 ha 2021., 6.829 ha 2022., 4.873 ha 2023.. Dio je gorio više puta pa godišnje brojke zajedno daju više od 7.887 ha koji su već izgorjeli.

Koliko je velik?

10 km
Izgorjelo je 12 % površine koju ima Zagreb (80 km² prema 643 km²).

Granica (Zagreb): geoBoundaries · OpenStreetMap, Wambacher · © OpenStreetMap contributors (ODbL 1.0).

Uspoređuje se veličina, ne položaj: oba oblika su u istom mjerilu, sa sjeverom gore, centrirana jedan na drugome.

Što se dogodilo svakoj općini

  1. 4.580 ha stigao 21. sij
    4,3 %
  2. Omala ovdje je počeo
    3.207 ha stigao 24. sij
    2,0 %
  3. Apa
    390 ha stigao 25. sij
    0,4 %

Opožarena površina u svakoj općini, presijecanjem GWIS perimetra s administrativnim granicama. Udaljenost se mjeri od točke koja označava središte svakog područja do najbliže vatre: to što je ostala kilometar daleko ne znači da je stigla do kuća.

Ljudi i zgrade unutar opsega

GHSL 2025
Izgrađena površina4,2 ha
Stanovnici≈ 850

Unutar opsega bilo je oko 4,2 ha izgrađene površine i živjelo je oko 850 stanovnika (GHSL 2025, satelitska procjena).

Ovo je procjena u ćelijama od 100 m izrađena iz satelitskih snimaka i popisa stanovništva: ne znači da su izgorjele kuće ni da je bilo stradalih. Unutar opsega ima i područja koja nisu gorjela. Razdoblje 2025 u GHSL-u projekcija je izrađena iz podataka za 2020. i ranije.

Izvor: Global Human Settlement Layer (GHS-BUILT-S i GHS-POP R2023A), Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije, © Europska unija, CC BY 4.0. Zbroj unutar opsega izračunao je WorldFires. human-settlement.emergency.copernicus.eu

Vrijeme iz dana u dan

Reanaliza ERA5 ECMWF-a na mjestu požara, referenca za prošlo vrijeme, i kanadski indeks opasnosti FWI, isti koji koristi Copernicus, koji WorldFires izračunava iz tih podataka. Sljedeći dani idu do prve kiše.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Dan Najviša Najniža vlaga Najjači udar Kiša Opasnost (FWI)
21. sij 35,5 °C 19 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
22. sij 36,3 °C 18 % 29 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
23. sij 35,4 °C 31 % 24 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 40
24. sij 34,8 °C 36 % 26 km/h 0,0 mm Visoka 36
25. sij 34,7 °C 15 % 34 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
26. sij 33,8 °C 19 % 38 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
27. sij 33,7 °C 15 % 38 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
28. sij 34,2 °C 17 % 37 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
29. sij 35,0 °C 16 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
30. sij 36,4 °C 17 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
31. sij 35,6 °C 20 % 31 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
1. velj 36,2 °C 16 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
2. velj 35,2 °C 10 % 34 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 49
3. velj 35,0 °C 13 % 38 km/h 0,0 mm Ekstremna 53
4. velj 35,6 °C 10 % 38 km/h 0,0 mm Ekstremna 53
5. velj 34,9 °C 10 % 42 km/h 0,0 mm Ekstremna 56
6. velj 34,5 °C 11 % 41 km/h 0,0 mm Ekstremna 57
7. velj 35,9 °C 13 % 38 km/h 0,0 mm Ekstremna 55
8. velj 36,5 °C 13 % 34 km/h 0,0 mm Ekstremna 52
9. velj 36,2 °C 21 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
10. velj 38,1 °C 23 % 28 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
11. velj 39,0 °C 23 % 24 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 45
12. velj 39,1 °C 24 % 28 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 47
13. velj 40,0 °C 22 % 24 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 45
14. velj poslije 39,1 °C 28 % 26 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
15. velj poslije 38,2 °C 24 % 28 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 41
16. velj poslije 38,0 °C 12 % 34 km/h 0,0 mm Ekstremna 51
17. velj poslije 38,2 °C 21 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 45
18. velj poslije 37,3 °C 19 % 27 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
19. velj poslije 38,9 °C 22 % 23 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 46
20. velj poslije 39,4 °C 28 % 33 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 48
21. velj poslije 37,7 °C 35 % 35 km/h 0,7 mm Visoka 35
22. velj poslije 33,0 °C 47 % 29 km/h 0,2 mm Visoka 29
23. velj poslije 34,0 °C 22 % 40 km/h 9,2 mm Umjerena 17

Njegovi blizanci: počeli su po istom vremenu

Počeo je s FWI-jem 46,1 i najnižom vlagom od 19 %; prije toga: 55 dana bez kiše. Požari na tom području koji su od 2016. počeli po takvom vremenu: 15.

FWI na početku 46,1
Najniža vlaga 19 %
Dani bez kiše 55
ovaj požar odabrani blizanci ostatak područja
Gotovo istiSlični

Obrisi najsličnijih blizanaca

Požar Omala, siječanj 2025
3.061 ha 12 dana FWI 45,8 Najniža vlaga 19 % udaljen 5 km, 2025.

Prva kiša (1 mm ili više) nakon kraja: nijedna u sljedećih deset dana.

Kako su završili

14 dana
medijan trajanja
2.347 ha
medijan površine
100 %
prešli 1.000 ha
1,7 mm
kiša na kraju (medijan; imalo ju je 1 od 15)

Bio je 3,4 puta veći od medijana svojih blizanaca i trajao 24 dana (medijan: 14 dana).

Nijedan od 15 blizanaca nije izgorio više. Vrijeme prvog dana ne objašnjava sve: važni su i vjetar sljedećih dana, gorivo i gašenje. Kod 14 od 15 nije pao ni 1 mm u deset dana nakon kraja: ugasili su se bez kiše. Kod ostalih je prvi kišni dan donio medijan od 1,7 mm.

Ovo je zbirka analognih slučajeva: pokazuje što se obično događa, a ne što će se dogoditi. Ispod 15 blizanaca ne dajemo brojke. Kako to računamo

Kako je završio

9,2 mmprva kiša
23. velj10 dana nakon kraja
42km/h · najjači udar

Smatra se da je završio 13. velj, a 23. velj palo je 9,2 mm. Ne znamo je li ga ugasila kiša ili gašenje. Blizanci s kišom na kraju: 1 od 15, s medijanom od 1,7 mm.

Vrijeme na ovoj stranici: Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Kako se bira blizanac

  • Isto područje: već završeni požari na manje od 250 km od ovoga, od 2016.
  • Isti početak: uspoređuju se FWI prvog dana, najniža vlaga tog dana i uzastopni dani bez kiše prije toga. Klizač određuje koliko se smiju razlikovati.
  • Samo stranice s konačnim meteorološkim podacima (reanaliza ERA5) izračunanima jednako kao za ovaj požar; izostavljena su poljoprivredna paljenja i paljenja pašnjaka te stranice s podacima u provjeri.
  • Izostavljeni su oni koji su gorjeli u isto vrijeme kad i ovaj (tjedan dana prije ili poslije): dijele isto vremensko razdoblje i ne računaju se kao prethodnik.
  • Poredani su po sličnosti, a nacrtani su obrisi prvih pet.

Kako to računamo

Prije i poslije, sa satelita

Povuci crtu da usporediš isti teren prije požara i poslije.

Prije · 14. sij 2024.
Poslije · 20. velj 2024.

Ako je dan oblačan, promijeni datum: svaki satelit prolazi jednom dnevno. U lažnim bojama opožareno je smeđe ili crvenkasto.

Dim

CAMS · Copernicus

7. veljače 2024. je zrak uz požar dosegnuo 241 µg/m³ PM2,5. Prosjek tog dana bio je 185: 12 puta više od dnevne smjernice SZO-a (15).

Vrhunac PM2,5241 µg/m³
Dana iznad smjernice17 dana
PM10488 µg/m³
Optička debljina1,29
26. sij30. sij3. velj7. velj11. velj
Dobro Prihvatljivo Umjereno Loše Vrlo loše Ekstremno

Čestice iz modela CAMS Copernicusa u središtu opsega; nisu mjerenja u svakom naselju. Svjetlija je stupica najgori sat, tamnija dnevni prosjek.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Atmosphere Monitoring Service (CAMS)

Tablica detekcija · 352Svako satelitsko toplinsko žarište, jedno po jedno, s vremenom, satelitom, snagom i koordinatama.
⬇ Preuzmi CSV Vremena u UTC. Svaka detekcija je piksel od 375 m: veliki požar daje stotine po prolazu.
Datum i vrijemeSatelitFRP (MW)LatLon

Drugi požari u okolici

Svi požari: Nigerija

Česta pitanja

Koliko je trajao požar Omala?
Prema toplinskim žarištima koja su sateliti otkrili unutar perimetra, gorio je od 21. siječnja 2024. do 13. veljače 2024. (24 dana). Perimetar ga datira od 28. siječnja 2024. do 8. veljače 2024..
Kolika je površina izgorjela?
Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 7.981 hektara (79,8 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.
Koje su općine gorjele?
Požar je ušao u 3 općine: Agatu (4.580 ha, 4,3 %); Omala (3.207 ha, 2,0 %); Apa (390 ha, 0,4 %).
Kakvo je bilo vrijeme?
Tijekom požara dosegnuto je 40,0 °C, najniža vlaga od 10 % i udari vjetra od 42 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 57, razred Ekstremna.
Odakle su ovi podaci?
Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Nigerija (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.
Kako su završili požari koji su na ovom području počeli po sličnom vremenu?
Požari na manje od 250 km koji su od 2016. počeli sa sličnim FWI-jem, vlagom i sušnim razdobljem: 15. Medijan trajanja bio je 14 dana, a medijan površine 2.347 ha; 100 % ih je prešlo 1.000 ha. Nijedan od 15 blizanaca nije izgorio više. Vrijeme prvog dana ne objašnjava sve: važni su i vjetar sljedećih dana, gorivo i gašenje. Kod 14 od 15 nije pao ni 1 mm u deset dana nakon kraja: ugasili su se bez kiše. Kod ostalih je prvi kišni dan donio medijan od 1,7 mm.

Gdje provjeriti

Satelitska detekcija nije službeno izvješće. Konačne brojke i stanje požara objavljuje služba za hitne situacije svake države.

Hitne službe: 112 · Broj za hitne slučajeve i službena upozorenja

Satelitska provjera

Povijest ove stranice · 2 Promjene površine, datuma, naziva, službene evidencije ili spojenih stranica, uspoređene svake noći od 24. listopada 2026..
  1. Posljednji dan s vatrom: 8. veljače 2024. → 13. veljače 2024..
  2. Datum početka: 28. siječnja 2024. → 21. siječnja 2024..

RSS Promjene ove stranice S provjerama i verzijom za citiranje

Nešto ne štima na ovoj stranici?

Stranica nastaje iz satelitskih podataka i službenih evidencija i ponekad pogriješi: krivi datumi, krivo mjesto, dva požara spojena u jedan ili nešto što nije bio šumski požar. Ako ovaj požar poznajete izbliza — živite ondje, vidjeli ste ga, sudjelovali u gašenju ili o njemu izvještavali kao novinar —, recite nam što se stvarno dogodilo pa ćemo provjeriti.

Prijavi pogrešku
Što mislite da nije točno?

Vašu e-poštu koristit ćemo samo za odgovor na ovu prijavu. Privatnost. Ovo nije hitna služba: ako sada gori, nazovite 112.

Kako to znamo
  • Opseg: GWIS (Copernicus), rekonstruiran iz toplinskih žarišta, a ne izmjeren na snimci; na ovoj su stranici spojena 2 poligona.
  • Datumi su usklađeni prema žarištima VIIRS unutar opsega, koji je navodio razdoblje od 28. siječnja 2024. do 8. veljače 2024.. 352 žarišta VIIRS sa satelita Suomi-NPP u tom razdoblju.
  • Ovu stranicu nismo povezali ni s jednim službenim zapisom.
  • Vrijeme: Copernicusova reanaliza ERA5 na mjestu požara, u ćelijama od oko 25 km.
  • Izgrađena površina i stanovništvo potječu iz Global Human Settlement Layera JRC-a (razdoblje 2025, ćelije od 100 m), zbrojeni unutar opsega: procjena onoga što je ondje bilo, a ne popis štete.

Kako izrađujemo stranice požara: metodologija

Odakle su ovi podaci

Perimetar potječe iz Copernicusova Global Wildfire Information System (GWIS), koji ga rekonstruira iz toplinskih žarišta senzora MODIS i VIIRS i objavljuje pod licencom CC BY 4.0. Ne mjeri se na snimci kao u Europi, pa je riječ o procjeni. Toplinska žarišta potječu od senzora VIIRS na satelitima Suomi-NPP i NOAA-20, a distribuira ih NASA FIRMS s pikselom od 375 metara. Administrativne granice potječu iz geoBoundaries ADM2 (Creative Commons Attribution 4.0 International (CC BY 4.0)). Površinu po općini WorldFires izračunava presijecanjem perimetra s tim granicama, pa se može razlikovati od službenog podatka svake zemlje.