Preskoči na sadržaj
worldfires
CI · Obala Bjelokosti · –

Požar Koro, veljača 2023 Koro

Ugašen · zadnja detekcija 23. velj 2023. 01:51 UTC

Požar je počeo 20. veljače 2023. na području Koro, Obala Bjelokosti, a sateliti su ga vidjeli kako gori 4 dana. Copernicusov svjetski sustav GWIS iz toplinskih je žarišta rekonstruirao opožareni perimetar od 1.073 hektara, raspoređen na jednu općinu.

To je 83. najveći u regiji Woroba od 2016. (od 105 sa stranicom). 92. u državi Obala Bjelokosti u 2023., od 115.

Snaga koju je satelit izmjerio je niska (25,1 MW u najjačem žarištu), tipičnija za paljenje trave ili strništa, ili za prizemni požar koji sporo napreduje, nego za veliki šumski požar s visokim plamenom.

Opožarena površina
1.073ha
GWIS perimetar (Copernicus)
Trajanje
4dana
20. velj 2023. – 23. velj 2023.
Pogođene općine
1
potprefektura
Počeo
20. velj
2023
Toplinska žarišta
26
u jednom žarištu: 25 MW
Opasnost na početku
44
Vrlo visoka · indeks FWI
Prosječna dnevna snaga
68MW
otkrivena snaga po danu, u prosjeku

Gdje je gorjelo

ŽARIŠTA PO DANU 20. velj23. velj
23. velj 2023.

Kako se razvijao, iz dana u dan

20. velj 2023. · 126 MW · 11 21. velj 2023. · 87 MW · 6 22. velj 2023. · 60 MW · 8 23. velj 2023. · 1 MW · 1
20. velj 21. velj 22. velj 23. velj

Radijativna snaga otkrivena svakog dana, u megavatima, i broj žarišta. Magenta stupac označava dan najveće aktivnosti.

Uz kakvo je vrijeme gorjelo

37°najviša
27km/h · najjači udar
14%najniža vlaga

Kad je počeo, nije kišilo (1 mm ili više) više od dva mjeseca. Nakon požara došla je kiša: 4,2 mm 4. ožu.

Ovo je područje već gorjelo

76 % opsega preklapa se s ranijim požarima zabilježenim od 2016.: 235 ha 2017., 584 ha 2018..

Koliko je velik?

10 km
Izgorjelo je 1,7 % površine koju ima Zagreb (11 km² prema 643 km²).

Granica (Zagreb): geoBoundaries · OpenStreetMap, Wambacher · © OpenStreetMap contributors (ODbL 1.0).

Uspoređuje se veličina, ne položaj: oba oblika su u istom mjerilu, sa sjeverom gore, centrirana jedan na drugome.

Što se dogodilo svakoj općini

  1. Koro ovdje je počeo
    1.080 ha stigao 20. velj
    1,1 %

Opožarena površina u svakoj općini, presijecanjem GWIS perimetra s administrativnim granicama. Udaljenost se mjeri od točke koja označava središte svakog područja do najbliže vatre: to što je ostala kilometar daleko ne znači da je stigla do kuća.

Ljudi i zgrade unutar opsega

GHSL 2025
Izgrađena površina< 0,1 ha
Stanovnici< 20

Unutar opsega nije bilo primjetne izgrađene površine i gotovo nitko nije živio (GHSL 2025, satelitska procjena).

Ovo je procjena u ćelijama od 100 m izrađena iz satelitskih snimaka i popisa stanovništva: ne znači da su izgorjele kuće ni da je bilo stradalih. Unutar opsega ima i područja koja nisu gorjela. Razdoblje 2025 u GHSL-u projekcija je izrađena iz podataka za 2020. i ranije.

Izvor: Global Human Settlement Layer (GHS-BUILT-S i GHS-POP R2023A), Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije, © Europska unija, CC BY 4.0. Zbroj unutar opsega izračunao je WorldFires. human-settlement.emergency.copernicus.eu

Vrijeme iz dana u dan

Reanaliza ERA5 ECMWF-a na mjestu požara, referenca za prošlo vrijeme, i kanadski indeks opasnosti FWI, isti koji koristi Copernicus, koji WorldFires izračunava iz tih podataka. Sljedeći dani idu do prve kiše.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Počeo uz Vrlo suh zrak: 23 % površine (Obala Bjelokosti) 60 dana bez kiše: 11 % površine (Obala Bjelokosti)

Dan Najviša Najniža vlaga Najjači udar Kiša Opasnost (FWI)
20. velj 36,1 °C 14 % 27 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
21. velj 37,0 °C 16 % 27 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 45
22. velj 37,2 °C 20 % 23 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
23. velj 36,7 °C 28 % 23 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 43
24. velj poslije 37,7 °C 28 % 28 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 42
25. velj poslije 36,2 °C 36 % 30 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 38
26. velj poslije 36,8 °C 34 % 25 km/h 0,0 mm Visoka 37
27. velj poslije 37,9 °C 25 % 22 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 38
28. velj poslije 37,0 °C 30 % 32 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 42
1. ožu poslije 36,2 °C 35 % 24 km/h 0,9 mm Visoka 28
2. ožu poslije 37,5 °C 29 % 27 km/h 0,7 mm Visoka 36
3. ožu poslije 38,4 °C 21 % 26 km/h 0,0 mm Vrlo visoka 44
4. ožu poslije 36,8 °C 37 % 26 km/h 4,2 mm Umjerena 14

Njegovi blizanci: počeli su po istom vremenu

Počeo je s FWI-jem 44,3 i najnižom vlagom od 14 %; prije toga: više od dva mjeseca bez kiše. Požari na tom području koji su od 2016. počeli po takvom vremenu: 39.

FWI na početku 44,3
Najniža vlaga 14 %
Dani bez kiše 60+
ovaj požar odabrani blizanci ostatak područja
Gotovo istiSlični

Obrisi najsličnijih blizanaca

Požar Saboudougou, siječanj 2022
1.120 ha 15 dana FWI 43,8 Najniža vlaga 14 % udaljen 96 km, 2022.

Prva kiša (1 mm ili više) nakon kraja: nijedna u sljedećih deset dana.

Kako su završili

8 dana
medijan trajanja
1.655 ha
medijan površine
100 %
prešli 1.000 ha
3,8 mm
kiša na kraju (medijan; imalo ju je 13 od 39)

Ostao je ispod svojih blizanaca: 1.073 ha prema medijanu od 1.655 ha. Trajao je 4 dana (medijan: 8 dana).

Kod 26 od 39 nije pao ni 1 mm u deset dana nakon kraja: ugasili su se bez kiše. Kod ostalih je prvi kišni dan donio medijan od 3,8 mm.

Ovo je zbirka analognih slučajeva: pokazuje što se obično događa, a ne što će se dogoditi. Ispod 15 blizanaca ne dajemo brojke. Kako to računamo

Kako je završio

4,2 mmprva kiša
4. ožu9 dana nakon kraja
27km/h · najjači udar

Smatra se da je završio 23. velj, a 4. ožu palo je 4,2 mm. Ne znamo je li ga ugasila kiša ili gašenje. Blizanci s kišom na kraju: 13 od 39, s medijanom od 3,8 mm.

Vrijeme na ovoj stranici: Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Climate Change Service (ERA5)

Kako se bira blizanac

  • Isto područje: već završeni požari na manje od 250 km od ovoga, od 2016.
  • Isti početak: uspoređuju se FWI prvog dana, najniža vlaga tog dana i uzastopni dani bez kiše prije toga. Klizač određuje koliko se smiju razlikovati.
  • Samo stranice s konačnim meteorološkim podacima (reanaliza ERA5) izračunanima jednako kao za ovaj požar; izostavljena su poljoprivredna paljenja i paljenja pašnjaka te stranice s podacima u provjeri.
  • Izostavljeni su oni koji su gorjeli u isto vrijeme kad i ovaj (tjedan dana prije ili poslije): dijele isto vremensko razdoblje i ne računaju se kao prethodnik.
  • Poredani su po sličnosti, a nacrtani su obrisi prvih pet.

Kako to računamo

Prije i poslije, sa satelita

Povuci crtu da usporediš isti teren prije požara i poslije.

Prije · 13. velj 2023.
Poslije · 2. ožu 2023.

Ako je dan oblačan, promijeni datum: svaki satelit prolazi jednom dnevno. U lažnim bojama opožareno je smeđe ili crvenkasto.

Dim

CAMS · Copernicus

23. veljače 2023. je zrak uz požar dosegnuo 73 µg/m³ PM2,5. Prosjek tog dana bio je 55: 3,7 puta više od dnevne smjernice SZO-a (15).

Vrhunac PM2,573 µg/m³
Dana iznad smjernice9 dana
PM10106 µg/m³
Optička debljina1,09
18. velj20. velj22. velj24. velj26. velj
Dobro Prihvatljivo Umjereno Loše Vrlo loše Ekstremno

Čestice iz modela CAMS Copernicusa u središtu opsega; nisu mjerenja u svakom naselju. Svjetlija je stupica najgori sat, tamnija dnevni prosjek.

Open-Meteo.com (CC BY 4.0) · Copernicus Atmosphere Monitoring Service (CAMS)

Tablica detekcija · 26Svako satelitsko toplinsko žarište, jedno po jedno, s vremenom, satelitom, snagom i koordinatama.
⬇ Preuzmi CSV Vremena u UTC. Svaka detekcija je piksel od 375 m: veliki požar daje stotine po prolazu.
Datum i vrijemeSatelitFRP (MW)LatLon

Drugi požari u okolici

Svi požari: Obala Bjelokosti

Česta pitanja

Koliko je trajao požar Koro?
GWIS (Copernicus) ga datira između 20. veljače 2023. i 23. veljače 2023.: 4 dana od prvog do posljednjeg toplinskog žarišta perimetra.
Kolika je površina izgorjela?
Perimetar koji je GWIS (Copernicus) rekonstruirao iz toplinskih žarišta ima 1.073 hektara (10,7 km²). Riječ je o procjeni: službeni podaci svake zemlje mogu se razlikovati.
Koje su općine gorjele?
Požar je ušao samo u Koro (1.080 ha, 1,1 %).
Kakvo je bilo vrijeme?
Tijekom požara dosegnuto je 37,2 °C, najniža vlaga od 14 % i udari vjetra od 27 km/h. Opasnost od požara (FWI) dosegla je 45, razred Vrlo visoka.
Odakle su ovi podaci?
Iz opožarenog perimetra GWIS-a (Copernicus), toplinskih žarišta VIIRS iz NASA FIRMS-a i administrativnih granica zemlje Obala Bjelokosti (geoBoundaries). Nije službeno izvješće.
Kako su završili požari koji su na ovom području počeli po sličnom vremenu?
Požari na manje od 250 km koji su od 2016. počeli sa sličnim FWI-jem, vlagom i sušnim razdobljem: 39. Medijan trajanja bio je 8 dana, a medijan površine 1.655 ha; 100 % ih je prešlo 1.000 ha. Kod 26 od 39 nije pao ni 1 mm u deset dana nakon kraja: ugasili su se bez kiše. Kod ostalih je prvi kišni dan donio medijan od 3,8 mm.

Gdje provjeriti

Satelitska detekcija nije službeno izvješće. Konačne brojke i stanje požara objavljuje služba za hitne situacije svake države.

Hitne službe: 180 · Broj za hitne slučajeve i službena upozorenja

Satelitska provjera

Povijest ove stranice Promjene površine, datuma, naziva, službene evidencije ili spojenih stranica, uspoređene svake noći od 24. listopada 2026..

Nešto ne štima na ovoj stranici?

Stranica nastaje iz satelitskih podataka i službenih evidencija i ponekad pogriješi: krivi datumi, krivo mjesto, dva požara spojena u jedan ili nešto što nije bio šumski požar. Ako ovaj požar poznajete izbliza — živite ondje, vidjeli ste ga, sudjelovali u gašenju ili o njemu izvještavali kao novinar —, recite nam što se stvarno dogodilo pa ćemo provjeriti.

Prijavi pogrešku
Što mislite da nije točno?

Vašu e-poštu koristit ćemo samo za odgovor na ovu prijavu. Privatnost. Ovo nije hitna služba: ako sada gori, nazovite 180.

Kako to znamo
  • Opseg: GWIS (Copernicus), rekonstruiran iz toplinskih žarišta, a ne izmjeren na snimci.
  • Datumi iz opsega: žarišta VIIRS unutar njega nisu ih promijenila. 26 žarišta VIIRS sa satelita Suomi-NPP u tom razdoblju.
  • Ovu stranicu nismo povezali ni s jednim službenim zapisom.
  • Vrijeme: Copernicusova reanaliza ERA5 na mjestu požara, u ćelijama od oko 25 km.
  • Izgrađena površina i stanovništvo potječu iz Global Human Settlement Layera JRC-a (razdoblje 2025, ćelije od 100 m), zbrojeni unutar opsega: procjena onoga što je ondje bilo, a ne popis štete.

Kako izrađujemo stranice požara: metodologija

Odakle su ovi podaci

Perimetar potječe iz Copernicusova Global Wildfire Information System (GWIS), koji ga rekonstruira iz toplinskih žarišta senzora MODIS i VIIRS i objavljuje pod licencom CC BY 4.0. Ne mjeri se na snimci kao u Europi, pa je riječ o procjeni. Toplinska žarišta potječu od senzora VIIRS na satelitima Suomi-NPP i NOAA-20, a distribuira ih NASA FIRMS s pikselom od 375 metara. Administrativne granice potječu iz geoBoundaries ADM3 (Creative Commons Attribution 3.0 Intergovernmental Organisations (CC BY 3.0 IGO)). Površinu po općini WorldFires izračunava presijecanjem perimetra s tim granicama, pa se može razlikovati od službenog podatka svake zemlje.